Koliko smo zainteresirani za održivo poslovanje tvrtki

**Održivo poslovanje po ESG principima (environmental, social, governance) važan je dio strategije sve većeg broja tvrtki** **Autorica: Gordana Vujević Hećimović, Improve Research & Analytics,** [**goga@improve.com.hr**](mailto:goga@improve.com.hr) ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/sustainable-development-goals-still-life.webp) Primjena održivosti postaje imperativ u poslovanju tvrtki, a budi se i svijest sve većeg broja građana o važnosti društveno odgovornog poslovanja tvrtki, ali i društveno odgovornog ponašanja samih građana. Svijest o individualnoj odgovornosti je raširena. Dvije trećine (69%) ispitanika slaže se da svatko kao pojedinac može utjecati na smanjenje negativnih učinaka na okoliš i klimu. Polovina ispitanika (52%) navodi da im je važno da tvrtke, čije usluge ili proizvode koriste, imaju što manje negativnog utjecaja na okoliš. Među onima koji su više zainteresirani za zaštitu okoliša (npr. dobro su informirani o ugljičnom otisku), taj udio je i znatno viši (65%). Kritičnost prema tvrtkama dosta je izražena. Većina (74%) smatra da bi tvrtke s negativnijim utjecajem trebale plaćati veće poreze ili doprinose za zaštitu okoliša. Blaži smo kada je u pitanju stav prema kućanstvima koja nepovoljnije utječu na okoliš (npr. imaju više automobila, ne razdvajaju otpad, proizvode više otpada, ne koriste štedne žarulje…). Da bi oni morali plaćati veću cijenu (npr. više komunalne naknade) slaže se 54% ispitanika. Kao kupci određenog proizvoda ili korisnici određene usluge još uvijek nismo u situaciji da nam je (barem ne većini) društveno odgovorno poslovanje presudno pri odabiru proizvoda odnosno usluge. Češće neki drugi čimbenici utječu na donošenje odluke koji proizvod ćemo kupiti odnosno koju uslugu ćemo koristiti. Kvaliteta proizvoda i usluge kao i cijena čimbenici su koji najviše utječu na taj odabir. To je racionalno ponašanje. Ako krenemo od toga što nas najviše brine, a to je, povećanje troškova života, još uvijek će naše ponašanje (kupovina proizvoda i usluga) biti pod većim utjecajem racionalnih čimbenika. ESG komponente padaju u drugi plan. ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/imdop1.webp) *Slika 1. Što građane najviše zabrinjava (% biranja)* Međutim, to ne znači da im komponenta društveno odgovornog djelovanja nije važna. Naše doživljavanje i razmišljanje (emocionalna i kognitivna komponenta) nije uvijek u skladu s našim ponašanjem (bihevioralna komponenta stava). Većina nas htjela bi se ponašati na što prikladniji i održiviji način. No, često upravo navedeni “racionalniji čimbenici” (dobar omjer cijene i kvalitete) prevladavaju pri odabiru pojedinog proizvoda ili usluge. Tome svjedočimo u istraživanjima koja radimo za naše klijente. U situaciji ekonomske krize i visoke inflacije, ne možemo očekivati da će (većina) građana kupovati proizvode koji su skuplji ako se više pridržavaju načela održivosti. Ali to ne znači da ne bi, ako bi za to postojale mogućnosti. No, imamo li ih? U oblikovanju stavova, emocije zauzimaju važnu ulogu. I tu je zapravo važnost našeg načina razmišljanja i doživljavanja. Postajemo sve svjesniji važnosti društvene odgovornosti, premda za sada samo na deklarativnoj razini misleći pri tome isključivo na neusklađenost onoga što kažemo i onoga što radimo. Bez obzira na subjektivno precjenjivanje važnosti komponenti održivog poslovanja prilikom odabira određenog proizvoda i usluge, sve je veći udio građana koji, procjenjujući ugled pojedine tvrtke, uzima u obzir i društveno odgovorno djelovanje. Integracija ESG načela u poslovnu strategiju pojedine tvrtke sve se češće i više prati. Ekološka komponenta, radi trenutne situacije u kojoj svjedočimo o velikim negativnim utjecajima klimatskih promjena, važna je jer postajemo sve svjesniji da je zaista stiglo vrijeme kada, ne samo tvrtke, već i mi sami, moramo početi djelovati – odmah. Klimatske promjene, elementarne nepogode i zagađenje okoliša izvor su visoke zabrinutosti za 40% građana. Ako se fokusiramo samo na klimatske promjene, gotovo svi navode neke aspekte koje ih brinu, a najčešće se radi o ekstremnim vremenskim uvjetima kao npr. suše, poplave, uragani (66%), negativnom utjecaju na cijene hrane (42%), na staništa ljudi i životinja (39%) i na zdravlje ljudi (38%). Tek nešto više od trećine građana dobro je informirano o ugljičnom otisku – mjeri utjecaja negativnih stakleničkih plinova na atmosferu i okoliš. Trećina građana zainteresirana je za praćenje ugljičnog otiska pojedinih tvrtki. Veći interes izražavaju oni koji su ujedno i bolje informirani o ugljičnom otisku. ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/imdop2.webp) *Slika 2. Koliko dobro ste informirani / upoznati s ugljičnim otiskom – mjerom utjecaja negativnih stakleničkih plinova na atmosferu i okoliš koja se može prikazati za pojedinu zemlju / državu, tvrtku, sektor, ali i za svakog pojedinca?* ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/imdop3.webp) *Slika 3. Koliko ste zainteresirani za procjenu odnosno praćenje ugljičnog otiska PODUZEĆA – procjene utjecaja pojedinih aktivnosti poduzeća na okoliš?* Senzibilitet ljudi za ove teme u stalnom je porastu. Bolja informiranost dovest će do još većeg interesa jer se radi o vrlo važnoj temi. Sve je veći broj tvrtki koje nastoje implementirati ESG načela u svoje poslovanje. Nadamo se ne samo deklarativno. O istraživanju: Istraživanje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku punoljetne online populacija na ukupno 639 ispitanika tijekom ožujka 2023. godine.