Prehrambeni nacionalizam kao kontratrend globalizaciji hrane

**Potrošači sve više obraćaju pažnju na to odakle hrana dolazi, kako zbog transparentnosti tako i zbog samog porijekla hrane… S ponosom konzumiraju lokalne proizvode, ne samo da bi podržali lokalna gospodarstva nego i da bi uživali u tradicionalnoj prehrani svojih lokaliteta.** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/d16fc635735d8ae3126a76d64be0b9b3.webp) Posljednjih godina potrošači u sve većoj mjeri prihvaćaju globalizaciju hrane, i njezinu povezanost s iskustvima. Međunarodne kuhinje preuzimaju sve veće udjele od lokalnih kuhinja, ali i trend povratka lokalnim kuhinjama može se primijetiti u mnogim zemljama. U prethodnom razdoblju, razdoblju pandemije koronavirusa, globalni trendovi nastavili su se razvijati putem digitalnih platformi, a lokalna hrana igra novu ulogu kao sredstvo podrške lokalnim gospodarstvima, dok potrošači traže sastojke u koje imaju najviše povjerenja i koje najbolje poznaju. **Promjena vrijednosti ka iskustvu pojačava globalizaciju hrane** Možete li navesti jedno lokalno jelo za koje ste potpuno sigurni da se može naći jedino u vašoj zemlji ili samo u gradu u kojem živite? U multikulturalnim gradovima širom svijeta odavno više nije slučaj da je autentična hrana vašeg podneblja dostupna samo ondje gdje vi živite. U današnjem, globaliziranom svijetu, nema baš mnogo lokalnih kuhinja, ili čak sastojaka, koje gurmani nisu iskusili izvan mjesta njihova porijekla. ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/ca2dca82efcc77195bcb2a5fe4347d5d.webp) Ubrzana globalizacija prehrane potrošača velikim je dijelom posljedica povećanog vrednovanja iskustva umjesto samih stvari. Na mnogim tržištima, sreća je vrlo često bila povezana s posjedovanjem “poželjnih” stvari, kao što su skupi satovi, automobili ili dizajnirana modna roba. Potrošači svih generacija, u sve većoj mjeri, sada cijene iskustva umjesto samih stvari, s primjetnim zaokretom između 2016. i 2020. godine. Taj fenomen još je izraženiji u velikim gradovima, gdje konzumacija nove hrane – često hrane iz drugih zemalja – predstavlja jedno od najpopularnijih iskustava. **Raste prehrambeni nacionalizam** Istovremeno, prehrambeni nacionalizam raste kao kontratrend globalizaciji hrane. Potrošači drukčije razmišljaju o svom porijeklu i sve više cijene svoju lokalnu kulturu. Prethodno zanemarivanu lokalnu tradiciju mnoge generacije sada vide kao značajan dio svoga povijesnog nasljeđa. Potrošači s ponosom konzumiraju lokalne proizvode, ne samo da bi podržali lokalna gospodarstva nego i da bi uživali u tradicionalnoj prehrani svojih lokaliteta. Potrošači sve više obraćaju pažnju na to odakle hrana dolazi, kako zbog transparentnosti tako i zbog samog porijekla hrane. Oni pomno provjeravaju gdje su proizvedeni proizvodi koje kupuju. Zemlja porijekla sada se visoko rangira kod potrošača, kad su u pitanju preferencije sastojaka. Na globalnoj razini, 26% ispitanika detaljno proučava zemlju porijekla proizvoda koji kupuje. Lokalni okusi i sastojci privlače potrošače koji žive u današnjem globaliziranom svijetu dok tragaju za autentičnim iskustvom koje je nostalgično za njih; oni njeguju taj trenutak smirenosti koji im hrana donosi. **Inovacija okusa: efikasna i u strategijama globalizacije i lokalizacije** Posljednjih pet-šest godina, svjetski giganti u proizvodnji pakirane hrane, kao što su Heinz i Hellmann’s, proširuju portfelj svojih proizvoda nudeći začinske pripravke s međunarodnim okusima (primjerice, Heinz Sriracha Tomato Ketchup i Hellman’s Brazilian Spicy Churrasco Sauce). Potrošači sve više cijene to kako lako i brzo egzotični aromatizirani začini mogu učiniti ukusnijima njihove kućne obroke. Prodaja začina porasla je u svim regijama u razdoblju od 2014. do 2019. godine. ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/a6024165cad4a90cba0db2c7969c8de9.webp) Istovremeno, globalni proizvođači prehrambenih proizvoda sve su aktivniji u lansiranju “lokaliziranih” okusa globalnih brandova na mnogim tržištima. Primjerice, Pringles uz svoje globalno popularne okuse, kao što je čips s vrhnjem i lukom, nudi u Rusiji i čips s okusom račića te s okusom ramen juhe i soja umaka u Japanu. Zanatski brandovi igraju važnu ulogu u inovacijama okusa, često na taj način što vraćaju zanemarene lokalne tradicionalne okuse ili sastojke na tržište. Potrošači cijene interakciju s brandom, jer se mogu povezati s filozofijom kompanije i svojim korijenima. **Koronavirus prijeti globalizaciji hrane, ali ne može je zaustaviti** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/48920f3055b55b8cc5777d5177744978.webp) Zabrane putovanja i izlazaka ograničile su ljude u uživanju u egzotičnoj hrani. Međutim, potražnja je, u određenoj mjeri, zadovoljena preko digitalnih platformi. Ostajući kod kuće, potrošači su i dalje u mogućnosti otkrivati nove kulture, kad je hrana u pitanju, tako što gledaju emisije o kuhanju i putovanjima ili uživaju u novim kuhinjama naručujući hranu preko kompanija za dostavu. ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/a52dc8b4ad71c53948c832ebb3af4165.webp) Problemi u opskrbi i prelazak na lokalne lance opskrbe usporit će globalizaciju hrane do određene mjere. Zbog zabrinutosti za zdravlje i stresa povezanog s neizvjesnošću koju donosi budućnost, lokalna hrana sada pruža osjećaj sigurnosti i pripadnosti. Prelazak na lokalnu hranu povezan je s emotivnim stanjem potrošača, jer je hrana rješenje za ispunjavanje njihovih emotivnih potreba, kao i za prehranu. Međutim, znatiželja potrošača da uče o drugim kulturama i njihovo prihvaćanje različitosti neće nestati. Primjerice, korištenjem egzotičnih začina kako bi svoja jela učinili uzbudljivijima ili naručivanjem preko servisa za dostavu hrane iz kuhinja zemalja u koje sanjaju otputovati, potrošači će nastaviti tražiti egzotična kulinarska iskustva, naročito dok su međunarodna putovanja zabranjena. Na globalnoj razini, 26% ispitanika detaljno proučava zemlju porijekla proizvoda koji kupuju. Analiza je izašla u posebnom izdanju, Proizvedeno u Hrvatskoj koje možete prelistati [ovdje](https://www.instore.hr/read/proizvedeno-u-hrvatskoj-2021-289.html).