Sektor robe široke potrošnje u drugom kvartalu opet porastao

**Iznos koji su Europljani platili za svakodnevnu kupnju (za najširi raspon artikala u košarici koje Nielsen prati) u drugom kvartalu ove kalendarske godine povećao se za 3,4 posto. U prvom je kvartalu rast iznosio 2,5 posto, a u prethodna dva kvartala bio je vrlo malen.** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/5c7922359561e6b54ca3a8f14665bb34.webp) Sezonski prilagođen rast BDP-a za EU u drugom kvartalu ove godine u usporedbi s prethodnim kvartalom porastao je za 0,2%, a godišnji rast BDP-a na razini EU28 u drugom kvartalu 2019. iznosi 1,4%. Potrošnja kućanstava u Europi u drugom je kvartalu potaknula rast BDP-a za 0,3% više nego u prvome kvartalu godine. Rast opsega prodaje u drugome kvartalu iznosio je 0,5% (za 1 postotni poen više u usporedbi s padom od 0,5% u razdoblju Q1 2019.), a posljedica je Uskrsa i možemo je gledati kao vremenski uvjetovan faktor. Valja spomenuti da je visoka inflacija dovela do 2,9% veće potrošnje za pojedini artikl u usporedbi s istim kvartalom prošle godine (2% u drugom kvartalu 2018.). Brexit i međunarodni trgovački sporovi u Europi u sljedećih će 6 mjeseci biti sve manji faktor utjecaja. U tako zahtjevnoj okolini moglo bi doći do pada potražnje, posebno za proizvode robe široke potrošnje, rekao je Klaas Louis Springer, voditelj istraživanja u sektoru trgovine u tvrtki Nielsen Švicarska. Godišnja stopa inflacije u eurozoni je 1%, što je blizu trogodišnjem dnu, jer se inflacija cijena energenata smiruje. S obzirom na brži rast cijena hrane, alkohola, duhanskih proizvoda i usluga očekujemo inflacijski pritisak na kupnju robe široke potrošnje. Proizvođači i trgovci moraju razmisliti o tome kako to utječe na potrošnju kupaca robe široke potrošnje i izbor robnih marki koje se nalaze na policama. Potražnju će morati poticati učinkovita promocija i tržišna strategija jer će kupci biti oprezni kod potrošnje, dodaje Springer. **USPOREDBA MEĐU POJEDINAČNIM ZEMLJAMA** Turska i dalje pokazuje najviši godišnji rast prodaje (19,4%), iako tome najviše pridonosi inflacija. Uz to, ta je zemlja u drugome kvartalu zabilježila pad u stopi rasta (-5,4%). Ostale zemlje koje su bilježile željeni rast prodaje na godišnjoj razini su Mađarska (+7,7%), Poljska (+7,1%), Češka (+6,6%), Slovačka (+4,6%) i Portugal (+4,2%). Najmanju godišnju stopu rasta prodaje u EU zabilježila je Finska (0,3%). Švicarska je bila uvrštena na 20. mjesto. Među pet najvećih zapadnoeuropskih zemalja Italija je u vrhu u segmentu rasta prodaje, u drugome kvartalu 2019. godine imala je rast od (+4%). Slijede Njemačka (+2,4%) i Španjolska (2,3%), a Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo zabilježili su rast od 1,3% odnosno 0,7%. Rezultati, dakako, vrijede samo za drugi kvartal ove godine. **STANJE U ŠVICARSKOJ** U usporedbi s europskim prosjekom, cijene u Švicarskoj porasle su za 0,5%, a opseg prodaje porastao je za 0,2%, što znači da se u sektoru robe široke potrošnje potrošnja povećala za 0,7%. Švicarski proizvođači i trgovci zabrinuti su zbog kretanja tečajnih lista – u usporedbi sa švicarskim frankom slab euro mogao bi donijeti rizik povećanog odlaska u kupnju preko granice. **O izvještaju Nielsen Growth Reporter** Istraživanje u okviru Nielsen Growth Reporter (Izvještaj o rastu) uspoređuje cijelu dinamiku trgovine (vrijednost i rast po jedinici) u sektoru robe široke potrošnje u cijeloj Europi. Temeljeno je na vrijednostima prodaje koje Nielsen prati na 28 europskih tržišta i pokriva prodaju namirnica u hipermarketima, supermarketima, diskontima i malim trgovinama. Uzima u obzir najširu moguću košaricu kategorija proizvoda koje Nielsen prati u pojedinačnim kanalima u tim zemljama.