Digitalna (R)evolucija 4.0: ubrzanjem digitalizacije osnažujemo domaće gospodarstvo

**Brže usvajanje digitalnih tehnologija u poslovanju, kako u dijelu povećanja interne produktivnosti, tako i u smjeru inovacija i stvaranja nove dodane vrijednosti na tržištu, može značajno podići ukupnu konkurentnost domaćeg gospodarstva, i to najviše malih i srednjih tvrtki koje prema Izvješću o stanju digitalnog desetljeća za 2023. od strane Europske komisije zaostaju u digitalnoj transformaciji u odnosu na njihovu europsku konkurenciju.** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/panel-rasprava-digitalna-revolucija.webp) Zaključak je to sudionika najveće domaće poslovne konferencije o digitalizaciji Digitalna (R)evolucija, koja je okupila preko 500-tinjak poduzetnika. Hrvatska ICT industrija se proteklih godina pozicionirala kao najbrže rastući dio gospodarstva, a prema Strategiji digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. taj sektor ima potencijal nastaviti ubrzano rasti i doseći 13 posto udjela u BDP-u Hrvatske. Glavni pokretač rasta tog sektora je upravo digitalna transformacija globalnog gospodarstva i društva. Zbog toga je na Digitalnoj (R)evoluciji upozoreno da ne smijemo dozvoliti da imamo s jedne strane visokotehnološki sektor, a da s druge strane ostatak gospodarstva ne iskoristi prednosti koje donosi tehnologija i na taj način izgubi konkurentnost i poziciju na tržištu. ”Domaća ICT industrija bilježi impresivan rast, postajući katalizator napretka u našoj ekonomiji. S više od 6.500 poduzetnika i gotovo 55.000 zaposlenih, ova grana nije samo dio ekonomije, već ključni motor inovacija. Svjedoci smo kako je ICT sektor postao jedan od najotpornijih tijekom pandemije, energetske krize i stalnih tehnoloških promjena. Njegova uloga u transformaciji našeg društva putem digitalizacije je ključna. Povećanje prihoda, profitabilnosti te ulaganja u istraživanje i razvoj jasno pokazuju vitalnost ovog sektora. No, istovremeno se suočavamo se s jazom u digitalizaciji, posebno među malim i srednjim poduzećima, što ne smijemo dozvoliti. U HUP-u smo jasno identificirali mjere kojima se može ubrzati digitalizacija u Hrvatskoj, no vidjeli smo da možemo puno napraviti i na ovaj način, kroz Digitalnu (R)evoluciju gdje iz prve ruke poduzetnicima pokazujemo uspješne primjere digitalizacije te ih educiramo i inspiriramo da i oni krenu tim putem”, izjavila je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a. ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/cetvrto-izdanje-digiralne-revolucije.webp) Primjere dobrih praksi digitalizacije poslovanja prezentirali su predstavnici domaćih kompanija. Konzultant Ivan Malić, prikazao je kako tehnologija pomaže PPK Valpovo u donošenju boljih poslovnih odluka. Dr. med. specijalist pedijatrije i pedijatrijske neurologije Goran Kuzmac iz Poliklinike Sabol predstavio je mobilnu i web aplikaciju SENDD koja pomoću umjetne inteligencije brzo, bez odlaska liječniku u ordinaciju kod dojenčeta prepoznaje različite stupnjeve potencijalnih oštećenja. Predsjednik Uprave Bauwerk Boen Hrvatske Igor Benaković pokazao je kako klasična proizvodnja parketa može imati koristi od tehnologije, kroz primjenu virtualne stvarnosti, mreže senzora i umjetne inteligencije. Marko Ćosić, direktor Službe za digitalnu prodaju, podršku korisnicima i operativne poslove u Croatia osiguranju, pričao je o LAQO GPT-u, sustavu korisničke podrške koji koristi umjetnu inteligenciju za brže i bolje iskustvo klijenata. Croatia osiguranje predstavilo je i prvo AI procjenilište šteta na motornim vozilima na europskom osigurateljnom tržištu. Vjekoslav Budimir osnivač i direktor tvrtke 3D Lab, Futura Dent prikazao je digitalnu transformaciju u stomatologiji. Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma, Nediljko Dujić predstavio je napredni nadzorno-komunikacijski sustav za rano otkrivanje požara na udaljenim i nedostupnim lokacijama. Roberto Gobo, direktor digitalizacije u Valamaru prezentirao je primjere korištenje tehnologija u hotelijerstvu kroz njihov rezervacijski centar. NEXI Grupa diznajnirala je i impelmentirala dodatni modul postojećeg sustava za upravljanje prijevarama kombinirajući tehnike strojnog učenja s velikom količinom povijesnih podataka što je predstavila Željka Perok, Senior Product Manager grupe. Na konferenciji su se pokazale i potencijalne primjene najnovijih tehnologija poput umjetne inteligencije, kroz razgovor s Draženkom Kopljarom, članom uprave PBZ-a, Filipom Filković-Philatzom, filmskim redateljem i umjetnikom, Natalijom Perić, partnericom odvjetničkog društva Mamić Perić Reberski Rimac te Borisom Drilom, članom Uprave Hrvatskog Telekoma i dopredsjednikom HUP-ICT udruge. Boris Drilo zaključio je diskusiju kako umjetna inteligencija može pridonijeti pozitivnim promjenama u svim industrijama ukoliko se primjenjuje na ispravan način. “Kroz četvrto izdanje konferencije Digitalna Revolucija nastojali smo još jednom ukazati poduzetnicima da primjena digitalnih tehnologija nema alternativu i mora postati imperativ svih tvrtki koje žele funkcionirati na hrvatskom i zajedničkom EU tržištu. Informatizacija, pa čak i digitalna transformacija ne zahtijevaju nužno velika kapitalna ulaganja jer tehnologija je još pojavom računalnog oblaka postala dostupna. Ljudi su u fokusu digitalne transformacije i često je potrebno samo više spremnosti na promjene. Kroz primjere domaćih tvrtki različitih veličina i iz različitih sektora, koje već posjeduju znanja i iskustva, koja su implementirana u poslovanje, HUP ICT želi potaknuti poduzetnike da hrabrije i odlučnije krenu u digitalnu transformaciju. Interes poduzetnika za ovu konferenciju je pokazao da je edukacija kroz praktične primjere i stvaranje novih poslovnih kontakata najučinkovitija za animiranje poduzetnika na nove projekte koje će na kraju povećati produktivnost, stabilnost i konkurentnost cijelog gospodarstva”, izjavio je Hrvoje Balen, predsjednik HUP-ICT udruge.