Prilika za domaći IT, svaka četvrta kuna iz NPOO-a ide za digitalizaciju

**Kako će se u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti od 2021. do 2023. godine provoditi digitalna transformacija javne uprave, pravosuđa i državne imovine, prezentirano je na jučer na virtualnom predstavljanju NPOO u dijelu „Digitalna tranzicija društva i gospodarstva“.** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/db2a1a43fffc934124d9397f435d25dd.webp) Direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac istaknula je kako je NPOO dokument od kojeg cijela IT industrija ima velika očekivanja. „Industrija želi biti glavni partner izvršnoj vlasti, sudjelovati za stolom kada se donose gospodarski planovi i dati svoje inpute u pripremi važnih dokumenata“, naglasila je Šćulac Domac. Inače, u zadnjih je pet godina promet hrvatskih IT tvrtki rastao po godišnjoj stopi od 11,2 posto, ali iako je u domaćim okvirima IT industrija perjanica gospodarstva, još uvijek značajno zaostaje za međunarodnom konkurencijom u okviru EU. Kako bi se ostvarilo integriranje IT-a u širu strategiju razvoja domaćeg gospodarstva, Udruženje za IT HGK traži da taj sektor bude priznat kao strateška i vertikalna industrija jer dobivanjem takvog statusa postaje pokretač i osovina razvoja. Goran Mrvoš, predsjednik Udruženja za IT HGK, kazao je da mu je žao što nisu bili uključeni u stvaranje NPOO-a, unatoč tome što se u planu predviđa više od 20 posto sredstava za digitalnu tranziciju. „Taj odnos moramo mijenjati ubuduće, a sad želimo staviti na fokus na ono što je izvedivo u okviru postojećeg dokumenta. Mi kao kompanije trebamo pronaći svoje prilike za sudjelovanje u javnim nabavama, da pomognemo ostvariti veliku količinu projekata u kratkom vremenu. Još uvijek ne znamo o kakvim se konkretno projektima radi, da se možemo kvalitetno pripremiti, nadam se da ćemo dobiti potrebne informacije“, izjavio je Mrvoš. Uvod u Nacionalni plan oporavka i otpornosti dao je glavni ekonomist HGK Zvonimir Savić, koji je rekao kako je kroz NPOO 47,5 milijardi kuna bespovratnih sredstava iz Europskog proračuna namijenjeno cjelokupnom gospodarstvu. „Ta sredstva su usmjerena na provedbu reformi i investicija koje bi te reforme podupirale, od čega će koristi imati i privatni i javni sektor. Najmanje 30 posto tog ukupnog iznosa ide direktno privatnom sektoru, a indirektno će gotovo sva ta sredstva završiti kod domaćih tvrtki“, kazao je Savić. Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, istaknuo je kako ćemo uz ovaj dokument postati puno zrelije digitalno društvo nego što smo danas. „Četvrtina ukupnih sredstava namijenjena je digitalnoj tranziciji, a samo za ovu potkomponentu namijenjeno je preko 6 posto, odnosno 3 milijarde kuna. Planirana je 21 investicija pa očekujemo veliku aktivnost domaćeg IT sektora, kao i u drugim dijelovima NPOO-a koji se uvelike oslanja na njegove kapacitete. Što se prihvatljivosti troškova tiče, nisu prihvatljivi troškovi održavanja, najma i plaća službenika, a jesu troškovi razvoja, razvojnih inženjera i programera, kao i troškovi investicija te vanjske stručne podrške u upravljanju i administraciji projekata. Cilj nam je povezivanje svih registara unutar središnjeg sustava, povećanje dostupnosti širokopojasnog interneta i stvaranje okosnice za razvoj 5G mreža tamo gdje telekomi nemaju velikog ekonomskog interesa“, pojasnio je Gršić. Poduzetnike je zanimalo što sve projekti moraju zadovoljiti kako bi se financirali u sklopu NPOO-a, hoće li se njime financirati već evaluirani IRI2 projekti te hoće li se standardizirati cijena rada po vrsti IT stručnjaka. Odgovoreno im je da IRI2 projekti imaju mogućnost financiranja iz NPOO-a, ali da će morati zadovoljavati stroge uvjete, kao i svi ostali projekti koji računaju na ta sredstva. Što se standardiziranja cijena tiče, Gršić je rekao da cijenu regulira tržište. Interesiralo ih i je i koliko će sredstava biti bespovratno, a Savić je objasnio kako su pregovori oko toga još uvijek u tijeku. „Za sada tražimo značajna bespovratna sredstva od EK međutim ti pregovori jako teško idu jer te zahtjeve treba dobro argumentirati“, izjavio je. Zaključeno je kako će Udruženje za IT nastaviti komunicirati pitanja i zahtjeve struke prema institucijama, a stavili su se i na raspolaganje za konkretnu suradnju u donošenju budućih planova koji će utjecati na njihovo poslovanje. Nemoj propustiti više ni jednu [vijest](https://email.b2bmedia.org/x/plugin/?pName=subscribe&MIDRID=S7Y1BAAA38&pLang=hr&Z=959582726) iz sektora. [Ovdje](https://www.instore.hr/content/issues) možeš pronaći što smo sve radili.