Šćulac Domac: Pred nama je preobrazba neviđenih razmjera

**Na 12. konferenciji o DOP-u glavna tema razgovora bio je europski Zeleni plan, odnosno obveze i prilike koje on donosi Hrvatskoj, a već tradicionalno su najboljim tvrtkama dodijeljene i nagrade Indeks DOP-a.** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/397d769c58bf1b28aa596fb935837840.webp) Konferenciju je uvodnim obraćanjem otvorila zamjenica direktora odjela Europske komisije za istraživanje i inovacije Signe Ratso koja je naglasila da je naš ekosustav na rubu dezintegracije na globalnoj razini te da je europski Zeleni plan odgovor na znanstvena upozorenja. „Naše potrebe nadmašuju resurse planeta, stoga Zeleni plan predlaže prelazak na cirkularnu ekonomiju koja će to promijeniti. Veliku ulogu tom procesu imat će imati inovacije, trebaju nam nove tehnologije, ali i novi modeli upravljanja. U toj globalnoj promjeni moramo sudjelovati svi, zato EU nastoji ubrzati tu transformaciju kroz financijsko poticanje“, istaknula je Ratso, pohvalivši suradnju s Hrvatskom. Direktorica sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac poručila je kako je pred nama veliki izazov da do kraja 2030. ostvarimo zacrtane ciljeve. „Tranzicija na zeleno gospodarstvo zahtijevat će velika ulaganja, ali ona su zapravo mala u usporedbi s posljedicama s kojima ćemo se suočiti ako ne poduzmemo ništa. Pred nama je preobrazba neviđenih razmjera koja će uspjeti samo ako bude održiva i pravedna i ako u njoj budemo svi sudjelovali“, poručila je Šćulac Domac. Ravnateljica HR PSOR-a Marijana Matešić je naglasila da živimo u vremenu kad je sva pažnja politike usredotočena na pandemiju, očuvanje radnih mjesta i zdravlje građana. „No, naša tema nije povezna s koronom jer smatramo da je ona prolazna, ali kriza koja neće proći je kriza globalne održivosti i klimatskih promjena. Sve je manje vremena da se pozabavimo tim problemima i zato je važno da održimo kontinuitet u DOP-u. Sve više tvrtki pristupa pokretu za održivi razvoj, to vidimo i iz politike EK kroz europski Zeleni plan. Svima nam mora biti jasno da je držanje dosadašnjeg poslovnog modela put u stagnaciju i gubitak tržišta“, rekla je Matešić. Središnji dio konferencije bila je svečana dodjela nagrada Indeksa DOP-a, a glavne nagrade dobili su Valamar Rivijera u kategoriji velikih poduzeća, Regeneracija u kategoriji srednjih poduzeća, Hendal u kategoriji malih te Hrvatska Lutrija u kategoriji javnih poduzeća. Što se tiče nagrada po pojedinim područjima, za područje Odgovorne politike i prakse u radnoj okoline dobitnik je Heineken Hrvatska, Muraplast je nagrađena za odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem, Dvokut – Ecro je odnio nagradu za područje društveno odgovornih odnosa sa zajednicom, a AD Plastik za društveno odgovorne politike raznolikosti i zaštite ljudskih prava. Nagrada za najveći napredak otišla je poduzeću Tabacco. Ove godine po prvi puta se dodijelila i posebna nagrada za područje Društveno odgovorne politike i prakse zaštite dječjih prava, a otišla je u ruke Privredne banke Zagreb. Kriteriji dodjele razvijeni su u suradnji s UNICEF-om Hrvatska čija je predstojnica Ureda u Hrvatskoj, Regina M. Castillo, detaljnije predstavila samu nagradu. „Biznis svakodnevno utječe na život djece iz mnoštva aspekata, ali često ne uzimamo dovoljno ozbiljno njihova prava u poslovanju. Zato želimo dodatno osvijestiti poslovni sektor i promovirati dobre i odgovorne prakse prema djeci jer su upravo djeca naš najvažniji posao“, kazala je Castillo. U okviru konferencije održana je i panel rasprava pod nazivom Europski Zeleni plan: Spremnost Hrvatske na ostvarenje ciljeva u kojoj su sudjelovali Igor Čižmek, pomoćnik ministra gospodarstva i održivog razvoja, Alenka Košiša Čičin-Šain, zamjenica direktora FZOEU-a, Merica Pletikosić, voditeljica sektora održivog poslovanja u tvrtki Cemex Hrvatska te Ivana Budin Arhanić, potpredsjednica Valamar Riviere. Prije samog panela uvodni govor je održao savjetnik predsjednika RH za energiju i klimu Julije Domac koji je poručio kako bi društveno odgovorno poslovanje zapravo trebao biti normalan način rada jer nemamo rezervnu planetu. „Mi dnevno bacamo osam tona plastike u more, gubimo milijune hektara Amazonske prašume, normalizirali smo okrutnost, beskućništvo i umiranje djece od gladi, dok s druge strane bacamo hranu. S te pozicija ulazimo u radikalne promjene koje donosi Zeleni plan. On ima samo 24 stranice koje su definirale smjer europske politike za idućih 30 godina. To nam je način da se vratimo među tehnološke lidere u zelenim tehnologijama, on garantira sigurnost promjena. Takva ambicija traži ogromna ulaganja, riječ je o trilijunima eura, ali taj novac će nam se višestruko vratiti jer je trošak nečinjenja mnogo veći. Zato je Zeleni plan jedini smjer da ponovno postanemo normalni“, zaključio je Domac. Čižmek je istaknuo da je Hrvatska mala zemlja i da naše emisije, globalno gledano, nisu velike, ali da smo već smo izloženi klimatskih promjenama jer Sredozemni bazen spada u vrlo osjetljivo područje s najvećim štetama u odnosu na BDP. „Zato vrlo aktivno sudjelujemo u naporima za ublažavanja promjena i želimo da nas EU prepozna kao ambicioznu državu po tom pitanju. Moramo promijeniti paradigmu poslovanja iz korijena jer nemamo alternativu.“, izjavio je, dodavši kako je teret tranzicije na kružno gospodarstvo i na javnom i na privatnom sektoru. Košiša Čičin-Šain je pojasnila da se svi projekti FZOEU-a vezani za energetiku i zaštitu okoliša sufinanciraju iz nacionalnih i europskih sredstava. „Ove godine smo raspisali 17 javnih poziva u raznim sektorima, a angažirano je oko 600 milijuna kuna. Fond je točka u kojoj se vidi materijalna realizacija konkretnih projekata. Zgradarstvo čini 40 posto emisija u Hrvatskoj, stoga obnovu Zagreba treba iskoristi da se provede kvalitetna energetska obnova zgrada. To bi bio dobar primjer i za druge urbane sredine, da ne idemo točkasto, već cjelovito. Nešto teže će nam biti u poljoprivredi i prometu, ali imamo puno novih projekata“, rekla je Čičin-Šain. „Valamar je odavno osvijestio da je održivi razvoj jedini pravi put pa smo shodno tome odredili ciljeve i resurse kako bi provodili različite projekte u tom pogledu. Obvezali smo 2,5 posto naših prihoda ulagati u DOP, a prošle godine smo uložili 6 posto. Kada čitam europski Zeleni plan vidim da se veliki dio naših ciljeva podudara s njim i to me veseli jer je bitno da privatni sektor sudjeluje u realizaciji normi“, kazala je Budin Arhanić, dodavši kako je turizam je povezan s mnogim industrijama i javnim dobrima pa je stoga Valamarov cilj da upravlja svim njegovim utjecajima, kako bi oni bili što pozitivniji za društvo. Pletikosić je naglasila da kompletno gospodarstvo, pa tako i industriju cementa, čeka bolan period tranzicije koji će dovesti do potpunog preslagivanja. „Mi na europskoj razini imamo svoje udruženje koje je donijelo plan prema kojem cijeli sektor treba postati ugljično neutralan do 2050. Cijela cementna industrija je jednoglasna u snažnoj podršci Zelenom planu jer smo prepoznati kao jedan od nositelja promjena, a mi smo spremni na njihovu realizaciju“, ustvrdila je Pletikosić. Na kraju konferencije je prezentirano i devet stručnih radova vezanih za društveno odgovorno poslovanje. [Pročitajte](https://www.instore.hr/content/issues) arhivu InStore magazina kako bi se informirali o sličnim vijestima. Primajte [prvi](https://email.b2bmedia.org/x/plugin/?pName=subscribe&MIDRID=S7Y1BAAA38&pLang=hr&Z=959582726) najnovije vijesti iz FMCG sektora.