Agrokor je iznenađen ponašanjem slovenske Javne agencije za varstvo konkurence

**Agrokor očekuje da ovlaštena tijela javnosti pruže cjelovite informacije, uključujući i iznošenje činjenica i argumenata koje u otvorenim pravnim postupcima navodi Agrokor.** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/f4c849bd2a064117d49760249300294f.webp) Vezano uz jučerašnju objavu Agencije za varstvo konkurence RS pod naslovom "Dodatna pojašnjenja vezana uz koncentraciju Agrokor AG in Ardeya Global Ltd.", Agrokor d.d. je na svojim stranicama objavio detaljnu izjavu u kojoj ističe: Agrokor je iznenađen postupkom Agencije, jer bi od ovlaštenih tijela bilo razumno očekivati da se suzdrže od javne komunikacije u predmetima koji još nisu okončani i o kojima su u tijeku pravni postupci pred drugim nadležnim tijelima i sudovima. Istodobno, Agrokor očekuje da ovlaštena tijela javnosti pruže cjelovite informacije, uključujući i iznošenje činjenica i argumenata koje u otvorenim pravnim postupcima navodi Agrokor. Agrokor je stava da Agencija svojom javnom objavom od 16. siječnja 2020. krši članak 11. Uredbe o upravnom postupku i istodobno javno objavljuje podatke koje, sukladno članku 6. točkama 6. i 7. prvog stavka Zakona o pristupu javnim informacijama, ne bi trebala objavljivati, jer to može biti štetno za dovršetak postupaka u tijeku. U vezi s tim, Agrokor pojašnjava da je Agencija kao cilj svojih postupanja svojevoljno izabrala Agrokor d.d., iako je on samo jedno od društava u cijelom lancu društava bivše Agrokor grupe. Lanac kompanija u vrijeme realizacije koncentracije bio je sljedeći: Costella d.o.o. je 100 posto u vlasništvu Ardeye Global Ltd, koja je u 100 postotnom vlasništvu Agrokora AG. Agrokor AG je u stopostotnom vlasništvu Agrokora d.d., koji je 100 posto vlasništvo Adria Group Holding BV. Adria Group Holding BV je 100 posto vlasništvo Adria Group BV koja je 100 posto vlasništvo Agrokor projekata d.o.o., a ta je tvrtka 100 posto vlasništvo Ivice Todorića. Iz navedenog proizlazi da je Agencija u svrhu vođenja postupka odabrala društvo koje nije izvršilo stjecanje udjela u Ardeya Globalu (ta kupnja ostvarena je od strane društva Agrokor AG), odnosno društvo koje nije posljednje u lancu društava bivše Agrokorove grupacije. Na temelju toga Agrokor opravdano vjeruje da je Agencija postupak usmjerila na Agrokor d.d. zato što je Agrokor d.d. imatelj dionica Mercatora d.d. (budući da prema svim drugim pravno relevantnim pretpostavkama, Agencija postupke treba usmjeriti prema bilo kojem drugom društvu iz bivše Agrokor grupe). Stoga nije točan zaključak Agencije da je stjecanje udjela u Ardeya Global za Agrokor d.d. predstavljalo obvezu prijave koncentracije. Prema članku 43. stavku 5. Zakona o borbi protiv konkurencije (ZPOmK-1), „koncentraciju mora prijaviti osoba ili tvrtka koja stječe kontrolu nad cijelim ili dijelovima jedne ili više tvrtki“. Provedenom transakcijom, kontrolu nad Ardeya Globalom preuzelo je švicarsko društvo Agrokor AG (u trenutku kada je steklo udjel u ciljnom društvu), a ne Agrokor d.d. (koji uopće nije znao za transakciju niti je više od godinu dana od datuma transakcije, transakcije bio svjestan). Sve te argumente vezane uz nepostojanje obveze prijave koncentracije, Agrokor d.d. je naveo od 39. do 48. stranice svoga 92 stranice dugog zahtjeva za sudskom zaštitom od 8.11.2019., koji je Agencija u svojoj javnoj objavi potpuno zanemarila. Na sve dopise i zahtjeve za pojašnjenjem od strane Agencije, Agrokor je pozvao Agenciju da kontaktira Agrokor AG radi pojašnjenja. Umjesto da se Agencija obrati Agrokoru AG (što, prema mišljenju Agrokora d.d., Agencija do danas nije učinila), Agencija je nastavila Agrokoru slati zahtjeve za dostavu informacija koje Agrokor d.d. objektivno nije mogao ispuniti jer s takvim informacijama jednostavno nije raspolagao. Ipak, Agrokor je 9.10.2019. i 12.11.2019. dao Agenciji ona pojašnjenja koja je mogao, a za preostale informacije ponovno je zatražio Agenciju da kontaktira Agrokor AG. Agencija je zbog nedostavljanja podataka kaznila Agrokor s 40.000 eura, usprkos tome što je Agrokor svaki put odgovarao na dopise i zahtjeve Agencije; u dopisima od 11.9.2019. do 02.10.2019., Agencija je čak izmijenila sadržaj svojih zahtjeva od Agrokora budući da je očigledno shvatila da joj Agrokor ne može dostaviti ono što od njega traži; Agrokor se potrudio pružiti Agenciji sve tražene informacije vezane uz Agrokor AG koje je mogao. U vezi s tim se između pravnih savjetnika dviju kompanija od srpnja 2019. vode intenzivne rasprave, s tim da Agrokor AG, unatoč prigovoru Agrokora d.d. Agenciji, nije želio intervenirati; Agrokor AG je 9 .11.2019 Agenciji dostavio notifikaciju koncentracije. Budući da je Agencija, izričući kaznu u iznosu od 40.000 eura, prekršila brojne odredbe propisa upravnog i ostalih odnosnih propisa, budući da je pogrešno primijenila materijalno pravo, budući da je u određivanju visine kazne djelovala na potpuno proizvoljan način i budući da je pogrešno utvrdila činjenično stanje, Agrokor je 29. studenog 2019. Upravnom sudu Republike Slovenije podnio tužbu u upravnom sporu o kojem još nije odlučeno. Agrokor smatra kako je netočna tvrdnja koju Agencija navodi u obrazloženju da povrede odredbi ZPOmK-1 koje se odnose na obvezu prijave koncentracije Agenciji, nisu neovisne o učincima koncentracije na mjerodavnom tržištu. Sukladno članku 26. Zakona o prekršajima (ZP-1), Agencija prilikom odabira sankcije i izricanja novčane kazne, u obzir mora uzeti težinu navodnog prekršaja i krivnju počinitelja. U skladu s drugim stavkom citiranog članka, Agencija mora uzeti u obzir sve okolnosti koje utječu na to treba li sankcija biti niža ili viša (olakotne i otegotne okolnosti), uključujući stupanj prijetnje ili povrede zaštićenog dobra i okolnosti koje su postajale u trenutku počinjenja prekršaja. Ako prijavljena koncentracija nije zabranjena ili ako nema utjecaja na mjerodavno tržište, težina počinjenog djela neprijavljivanja koncentracije sigurno je znatno manja nego da nije bila prijavljena koncentracija koja bi bila zabranjena ili bi zapravo mogla imati utjecaj na mjerodavno tržište. Uz to, u slučaju neprijavljenih koncentracija koje nemaju utjecaja na mjerodavna tržišta, razina prijetnje zaštićenom dobru također je niža. I zadnje, ali ne i najmanje važno, sve okolnosti (uključujući učinke neprijavljene koncentracije na mjerodavno tržište) moraju se uzeti u obzir prilikom procjene jesu li razlozi izricanja predmetne opomene ili upozorenja u vezi s navodnim prekršajem. Sva ta pogrešna utvrđenja Agencije, Agrokor, oslanjajući se na brojne pravne i činjenične argumente, osporava u svom zahtjevu za sudskom zaštitom od 8. 11. 2019. o kojem još nije odlučeno. U svom javnom očitovanju, Agencija potvrđuje tvrdnje Agrokora da je koristila privremenu mjeru zaštite mimo zakonskog teksta članka 201. peti stavak, Zakona o prekršajima. Agencija u svom očitovanju govorio o "strahu i velikoj opasnosti da se izrečena novčana kazna neće izvršiti", dok se pravni tekst odnosi na bojazan da će počinitelj bježati ili biti nedostupan. Agencija ni na jedan način nije dokazala da bi Agrokor mogao izbjeći izvršenje novčane kazne (a sam Agrokor vjeruje da će uspjeti svojim zahtjevom za sudsku zaštitu i da će odluka donesena u prekršajnom postupku biti poništena, a prekršajni postupak biti obustavljen). Pri izricanju privremene mjere osiguranja, Agencija je jednostavno izmislila uvjete koje je primijenila u ovom slučaju. Kako je takvo ponašanje Agencije i državnih tijela opasno, a pogrešna i netočna primjena zakonskih odredbi toliko očita, Agrokor će iskoristiti sva raspoloživa nacionalna i međunarodna pravna sredstva protiv odluke o privremenom osiguranju i protiv odluke Okružnog suda u Ljubljani. Takav stav Agencije jasno pokazuje da slijedi ciljeve usmjerene protiv Agrokora, a protivno ciljevima kojih bi se trebala držati u vođenju postupaka. U svom izboru Agrokora kao mete na kojoj stvara vlastitu praksu, na štetu Agrokora, prešla je granice zakonitosti i ustavnosti.