Burilović: Pomoć poduzetnicima najbrži put prema oporavku gospodarstva

**-Od 789 prijedloga mjera - 80 posto prihvaćeno-** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/d23f49e5c558f3589ea4c074c9da919a.webp) „Poduzetnici su na prvoj crti obrane našega gospodarstva i upravo oni će opet biti nositelji oporavka. Stoga su sve naše aktivnosti usmjerene na to da im se maksimalno olakša ova situacija. U suradnji s njima smo u prošloj godini preko naših Udruženja i Zajednica prema Vladi i institucijama proslijedili 789 prijedloga mjera za borbu protiv krize, od kojih je oko 83 posto u potpunosti ili djelomično prihvaćeno. I dalje ćemo pratiti njihove potrebe i lobirati za što učinkovitije rješavanje problema koji ih muče. Tako ćemo trasirati brži put prema oporavku i pomoći da se gospodarstvo u najkraćem mogućem roku vrati pozitivnim trendovima koje smo imali prije korone“, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović na konferenciji Osvrt HGK na gospodarsku 2020. godinu i aktivnosti Udruženja HGK. Naglasio je da je Komora članice kojima je bio onemogućen ili ograničen rad dvaput oslobodila članarina i unatoč nepredviđenim okolnostima uspjela organizirati preko 400 seminara, edukacije na kojima je sudjelovalo oko 20.000 polaznika, voditi domaće tvrtke na najveće međunarodne sajmove te održavati savjetovanja, uživo i online. „Sudjelovali smo, kao i do sada, u radu brojnih tijela Vlade i drugih institucija te provodili sve dodijeljene nam javne ovlasti, ponajviše zahvaljujući Digitalnoj komori“, poručio je Burilović Detaljniji osvrt na to kako su pojedine branše gospodarstva nosile s krizom i surađivale s HGK iznijeli su predsjednici komorskih Udruženja i Zajednica. Predsjednica Zajednice obiteljskog turizma HGK Martina Nimac Kalcina je naglasila kako im je Komora pružala podršku kad je bilo najpotrebnije i bila premosnica prema ministarstvima i Vladi. „Imamo 14 udruženja u sektoru turizma i svi su ostvarili dobar dio svojih ciljeva kroz HGK. Radili smo na potpori za radnike, odnosno dobivanju pomoći na temelju kumulativnog pada prihoda i ne samo prema PDV obrascu, uvedeni su vaučeri za putničke agencije, oslobođenje plaćanja turističke pristojbe i smanjenje paušala iznajmljivačima, a također se radilo i na ubrzanju dobivanja kredita HBOR-a i Hamag-Bicro-a“, kazala je Nimac Kalcina, dodavši kako će sektor turizma uz pomoć HGK i dalje raditi na boljitku te grane gospodarstva. Tihomil Matković, predsjednik Udruženja arhitekata HGK, posebno je pohvalio zalaganje Komore na tome da se domaći projektanti, izvođači i proizvođači povežu i imaju što veću ulogu pri obnovi od potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu. „To je iznimno važno za sektor graditeljstva. Za iduću godinu nam je namjera daljnje povezivanje unutar sektora, kako na nivou građevinske, tako i kreativne industrije koja kod nas još uvijek nije uzela dovoljno maha. Građevina vani sudjeluje s 9 posto u BDP-u, a kod nas 5 posto, taj postotak mora rasti i te dvije industrije moraju naći svoje mjesto pod suncem u našem gospodarstvu jer su vani po prihodima uz bok turizmu. Zajednički moramo raditi na tome da se penjemo na Doing Business ljestvici, a Komora nam omogućuje šire sektorsko povezivanje koje je za to neophodno“, poručio je Matković Predsjednica Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK Ljiljana Šapina je izjavila da se korona kriza odrazila i na poljoprivredu, s tim da su najviše bila pogođena mala obiteljska gospodarstva. „S HGK smo radili na tome da se pronađu novi, digitalni kanali plasmana proizvoda, a naši zahtjevi su komorskim kanalima bili upućeni Vladi i većinom bili uvaženi. Pred nama je novo razdoblje i još intenzivnije ćemo raditi na suradnji kad dođe proljetna sjetva i tražiti ono što će našoj poljoprivredi i industriji trebati“, kazala je Šapina i naglasila kako je HGK prozor u svijet za hrvatsko gospodarstvo. Predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara HGK Slavko Kozina je istaknuo kako je su za njihovu industriju najbitnije sajmovi koji su ove godine izostali. „Komora nam je omogućila da ipak održimo neka događanja, poput Mediteranskog festivala knjige koji je zapravo jedini sajam knjiga koji se ove godine održao uživo u Hrvatskoj. Nažalost, s Interliberom nismo bili te sreće, a on čini veliki dio prihoda našim nakladnicima. Stoga smo kao Zajednica organizirali projekt Knjiga svima i svuda kojim smo djelomično nadoknadili Interliber, financijski i kulturološki“, rekao je Kozina, dodavši kako je snaga komore je u logističkom i lobističkom aspektu. Darko Vukadinović, predsjednik Udruženja cestovnog teretnog prometa HGK, također se osvrnuo na suradnju s Komorom pri rješavanju problema uzrokovanih koronom. „Naš sektor je bio iznimno teško pogođen krizom i prvi smo iskusili probleme na terenu. Vladine mjere za očuvanje radnih mjesta i posebni program potpora sektoru prometa nisu došli sami od sebe, već lobiranjem u kojem nam je iznimno pomogla HGK. U početku je bilo puno problema, od samoizolacije vozača, do karantena po županijama, sve to smo uspjeli riješiti i omogućiti relativno slobodan protok roba što je bilo ključno za gospodarstvo. Međunarodno smo imali pad od 10 posto, ali uz koronu imamo još operativnih problema. Prvi je cestovni tranzit preko Slovenije koji nas stavlja u nepovoljan položaj, drugi je Zakon o sigurnosti prometa, odnosno stavak koji se odnosi na to da se pri prvim valovima snijega isključuju teretna vozila iz prometa. Nadam se da ćemo u suradnji s HGK uspjeti riješiti i te probleme“, zaključio je Vukadinović. [Pročitajte](https://www.instore.hr/content/issues) arhivu InStore magazina kako bi se informirali o sličnim vijestima. Primajte [prvi](https://email.b2bmedia.org/x/plugin/?pName=subscribe&MIDRID=S7Y1BAAA38&pLang=hr&Z=959582726) najnovije vijesti iz FMCG sektora.