Cilj da se do 2030. godine bacanje hrane smanji za 50 %

**Vlada RH prošle je godine donijela Plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane RH 2019.-2022. Jer, problem je to koji sobom vuče ekonomska, ekološka, socijalna, ali i pitanja o društvenoj osviještenosti, odgovornosti potencijalnih donatora, kao i kulturi življenja uopće.** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/cefe44c9feb318764a1c60296a7fca26.webp) Trendovi su - zbrinjavanje otpada od hrane je in, bacanje je out. U Hrvatskoj godišnje u smeću završi približno 400.000 tona namirnica. Istovremeno, gotovo svakodnevno niču pučke kuhinje, a kroz više godina statistike govore o 20 posto stanovništva na rubu siromaštva. U Hrvatskoj najviše hrane bace kućanstva za koja neke statistike kažu da je to čak 77 posto, no u Mreži hrane, kaže koordinator Zoran Grozdanov, dvoje da je to toliko, no da svakako jest iznad 50 posto. \- Jer prosjek Europske unije kaže da kućanstva u masi bacanja hrane sudjeluju s 53 posto - dodaje Grozdanov. Nadalje, tvornice bacaju 9, a iz trgovina u smeću završi 3 posto hrane. Upravo na razini maloprodaje i kućanstva cilj je, doznajemo, u Ministarstvu poljoprivede, do 2030. godine prepoloviti količine otpada od hrane, kao i smanjiti otpad od nje duž cijelog prehrambenog lanca. \- To je moguće, no Vlada tu treba uložiti jako puno novca i energije i staviti to kao jedan od prioriteta, a to znači i jaku marketinšku kampanju, osvješćivanje gađana, visoku svijest o odvajanju otpada, kvalitetan sustav banke hrane i drugo. Jedan Krk to je već učinio; doduše, to je malo mjesto, pa stvar mogu kontrolirati, no oni su s relativno nevelikim budžetom uspjeli ne samo smanjiti bacanje hrane, nego i reciklirati više od 60 posto otpada, u što ulazi i hrana, a u Zagrebu je to, primjerice, tek 2 posto - kaže Grozdanov. Dio javnosti tvrdi da se svijest o nebacanju hrane u posljednje vrijeme podiže, ne samo doniranjem nego i odnosom njezinih proizvođača prema njoj, njezinim viškovima. Tvrde to i u upravi Gradske tržnice Đakovo; Ivanka Vargić, voditeljica ove poslovne jedinice komunalne tvrtke Univerzal, poduzeća koje gospodari "trbuhom grada", ističe da sada, nakon završetka udarnih tržnih dana, nema više znatnih količina ostavljene, neprodane hrane na klupama, a ni ispod njih. \- Prije se toga puno više ostavljalo za smeće nego sada. Sada obično neprodano vraćaju kući i hrane time stoku, perad, većina njih baš pazi na to. Hoće li netko od njih neprodano pokloniti nekome - to je odluka svakog pojedinačno - kaže Vargić. Plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane donesen je u petoj godini nakon što je krajem 2015. na snagu stupio Pravilnik o doniranju hrane, a nakon što su potencijalni donatori zazivali oslobađanje darivanja hrane od PDV-a, tvrdivši tada da im je hranu isplativije i jednostavnije baciti nego donirati. I kada je to učinjeno, u hodu su se pokazali drugi tehnički problemi. Jer u pitanju je osjetljiva donacija koja podliježe rokovima, njihovu isteku ili dosad diskutabilnoj oznaci "najbolje upotrijebiti do", lancu od donatora do korisnika isključivo preko registriranog posrednika i drugome. U početku se činilo da je projekt doniranja i oslobođenog od PDV-a doživio neuspjeh, no brojke su sada ipak tu. Istina, broj donatora blago se smanjuje, no zato raste iznos nabavne vrijednosti doniranih namirnica. Prema podacima Porezne uprave, od kraja 2015. do kraja 2019. godine, oslobađanje od plaćanja PDV-a zatražilo je ukupno 285 donatora, najmanje krajem 2015 - njih 15, a najviše 2016. godine - njih 77. U posljednje dvije godine broj im je isti - njih 63, a ukupna nabavna vrijednost donirane hrane bez PDV-a u tih nepunih pet godina nešto je viša od 41,6 milijuna kuna, s tim da taj iznos raste. - Opadanje broja donatora ne mora značiti negativan trend, bitno je da vrijednost donirane hrane raste; u 2019. to je rast za dvadesetak posto - kažu u Mreži hrane. \- Lanjska vrijednost donirane hrane od 11,5 milijuna kuna je dobar iznos jer to znači da se povećava svijest o tome i da IT sustav koji je 2019. bio u pilot-fazi postiže rezultate. Ta dva elementa u 2020. trebaju još više povećati brojke jer se Pravilnik o doniranju hrane u međuvremenu mijenjao - kaže Grozdanov, misleći pritom na odredbe o rokovima upotrebe hrane. \- Promjene su kod oznake "najbolje upotrijebiti do" gdje se rok za doniranje pomaknuo do posljednjeg dana, a dosad je to bilo do sedam dana prije - ističe Grozdanov. Istina, odnosi se to na dugotrajne namirnice poput riže, brašna i drugog, koje su i nakon tog isteka zdravstveno ispravne, samo im je kvaliteta nešto manja. Šest posto otpada od hrane bacaju restorani, s tim da i oni mogu donirati hranu, dakako, isključivo posrednicima. Iz restorana, tj. objekata javne prehrane, dopušteno je doniranje hrane pod uvjetom da, stoji u Vodiču o doniranju, ona već nije bila poslužena krajnjem potrošaču. \- S obzirom na to da je najčešće riječ o svježe pripremljenoj hrani, nakon što restoran obavi svoj dio s posrednikom, potonji mora odmah distribuirati takvu, svježe pripremljenu hranu, no posrednici nisu baš toliko kapacitirani - kaže Grozdanov. Vlasnik đakovačkog restorana Loora Rafael Spajić kaže da nije upoznat s tom praksom, no i da kod njih nema bacanja hrane. \- Ostaci hrane idu u posebne kante, i to bratić vozi za svinje. K tome, postala je normalna praksa da se gostu nepojedena hrana pakira i on ju nosi sa sobom. Nudimo tu soluciju i sami, kada gost to i ne traži. Prije je to ljudima možda i bilo malo neugodno, no danas svi prihvaćaju da se ostatak s plate pakira da se ponese kući - kaže Spajić. (Izvor i autor: [glas-slavonije.hr](https://www.glas-slavonije.hr/421318/1/Hrvatska-zeli-do-2030-godine-bacanje-hrane-smanjiti-za-50-))