Destinacija Pelješac: doživljaj vina uz vrhunska vina i gastronomske užitke

Osam peljeških vinarija predstavilo je u Zagrebu svoja vina, kao i nadolazeća događanja u 2025 godini. Osim skorašnjih Dana kamenica i tradicionalnih Dana otvorenih podruma, bilo je riječi i o Dingaču – najstarijoj hrvatskoj oznaci izvornosti koja je prošle 2024. godine obilježila 60 godina zaštite. Vinarije Matuško, Marlais, Matković, Darko Violić, Jurović te poljoprivredne zadruge Dingač, Pelješki vrhovi i Putniković, uz podršku Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije u zagrebačkom diWine Clubu predstavili su destinaciju Pelješac. Riječ je o jednoj od najvažnijih i najstarijih hrvatskih vinskih regija koja je odavno kao svoj glavni turistički proizvod prestala „prodavati“ sunce i more. Više od dva desetljeća ovaj je poluotok središte vrhunskih vinskih manifestacija, zahvaljujući plavcu malom - „krivcu“ koji je diljem svijeta brendirao Hrvatsku kao vinsku zemlju. **Bogatstvo autohtonih sorti grožđa** Pelješac, poznat po svojoj bogatoj vinogradarskoj tradiciji, ističe se kao jedna od najvažnijih vinorodnih regija u Hrvatskoj. Poluotok smješten na južnom dijelu Jadranskog mora, između Stona i Orebića, dom je izuzetnih vinograda i autentičnih sorti grožđa. Najvažniju ulogu, dakako, igra plavac mali, treći - nakon graševine i malvazije - u ukupnom poretku najzastupljenijih sorti u Hrvatskoj sa čak 11% ukupnog udjela, te najznačajniji kao crna sorta. Riječ je o autohtonoj sorti, nastaloj spontanim križanjem dobričića i crljenka, prepoznatljivoj po svojoj robustnoj strukturi, izraženim taninima i intenzivnim aromama crvenog voća. Autohton je ovdje i rukatac, malo zastupljen i donedavno zanemaren, koji ipak posljednjih godina doživljava svoj revival zahvaljujući povećanoj potražnji za bijelim vinima. Sve se više proizvode pošip i grk, autohtone sorte otoka Korčule. Vinarije, čiji broj i kvaliteta kontinuirano rastu, snažno doprinose reputaciji plavca malog. Prema posljednjim podacima, Pelješac ima više od 50 vinogradara, svaki s različitim pristupima proizvodnji i stilovima vina. Udruženi su u dvije udruge: Plavac mali – Pelješac, te Pelješki vinski puti. **Dingač i Postup – najstarije vinske oznake izvornosti u Hrvatskoj** Prema statistikama Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, ukupna površina pod vinovom lozom na Pelješcu iznosi preko 1000 hektara. Od toga, specifično područje Dingača zauzima oko 65 hektara, dok Postup obuhvaća oko 150 hektara. Ova područja karakteriziraju strm teren i velik broj sunčanih sati koje pridonosi koncentriranim aromama i visokim kvalitetama grožđa. Dingač je prvi hrvatski vinogradarski položaj sa zaštićenom oznakom izvornosti, kojom se ponosi još od davne 1964, te je prošle 2024. godine proslavio 60 godina. Nadmorska visina vinove loze doseže do 300 metara, a nagib padina impresivnih 30 stupnjeva. Kombinacija ekstremnih uvjeta uzgoja i mineralnog tla doprinosi jedinstvenim senzacijama u vinu, gdje se izražavaju kompleksnost, struktura i dugovječnost. Prvi vinogradi na ovom području posađeni su još 1960-ih, što ga čini jednim od najstarijih vinorodnih položaja na Jadranu. Zahvaljujući godinama iskustva i stručnosti vinara, Dingač je postao sinonim za vrhunsku kvalitetu vina i neizostavan je element hrvatske vinarske baštine. „Za razliku od vinograda diljem Hrvatske, gdje su vinari bili u mogućnosti uvesti mehanizaciju i inovacije koje im olakšavaju posao, zbog specifičnosti položaja, mi na Dingaču sve radimo na tradicionalan način. Osim podizanja kvalitete vina i brojnih poboljšanja u podrumarenju, na Dingaču se nije puno toga promijenilo kada je riječ o uzgoju i berbi. Držimo se tradicionalnih načina, koji za sad daju najbolje rezultate.“ – objasnio je Luka Matković, predstavnik nove generacije u obitelji i vinariji smještenoj u Potomju, koji je u Zagrebu predstavio destinaciju zajedno sa sestrom Petrom. Upravo na položaju Dingač, u pelješkom mjestu Potomje ovo je grožđe posađeno na nevjerojatno strmim padinama koje se spuštaju sve do mora. Loza ovdje, osim izravno od Sunca, toplinu dobiva i refleksijom od mora i od kamene podloge, što je fenomen poznat kao trostruka insolacija. Posljedica ovog procesa su visoke koncentracije šećera, pa tako kasnije i alkohola, koji nerijetko premašuju 15% te koje je potrebno znalački uklopiti u vino kako bi ono bilo pitko i užitno. „Ljeti kada su visoke temperature, svima odgovaraju laganija, bijela i ružičasta vina. Stoga svatko od nas vinara ima nešto takvih etiketa u ponudi. Pojedini vinari proizvode čak i pjenušac, no njega je uistinu zahtjevno proizvesti u našem kraju No, ono po čemu smo prepoznati i zbog čega ljudi dolaze na Pelješac su i dalje plavci, pa ta vina čine većinu naše proizvodnje.“ – pojasnila je Kate Violić, predstavnica vinskog brenda Sagul iz Kune, komentirajući opći trend porasta potražnje za laganijim vinima. **Dani otvorenih podruma i Dani kamenica** Kada je prije šesnaest godina došao na ideju „Otvorenih peljeških podruma“ kao manifestacije koja bi promovirala Pelješac kao vinsku destinaciju i snažila tržišnu poziciju plavca malog izvan ljetne turističke sezone, Slobodana Rosića – idejnog začetnika i glavnog organizatora te Matu Matuška – vinara i partnera-entuzijasta u ovoj priči, dočekali su podsmijesi i odmahivanja rukom. Danas, ova trodnevna manifestacija okuplja više od 4000 posjetitelja iz čitave Europe, a u prosincu 2024. dodatno je obogaćena proslavom 60 godina zaštićenog položaja Dingač. Tijekom ovih dana, vinari spremno otvaraju vrata svojih podruma, dijeleći svoju strast prema vinu s posjetiteljima, a cijeli poluotok pršti od glazbe i smijeha – iako je datum debelo „izvan sezone“ Dani kamenica manifestacija je posvećena gastro zvijezdi - malostonskoj kamenici, autohtonoj deliciji ovoga kraja. Tradicionalno se održava u ožujku, kada su kamenice najpunije i najukusnije. Poslužuju se svježe izvađene, sa svega nekoliko kapi limunovog soka i predstavljaju pravu foodie seznaciju, naročito u kombinaciji sa vrhunskim vinom. U 2025. godini Dani kamenica najavljeni su za 22. ožujak i svakako ih preporučujemo posjetiti. **Muzej vina Putnikovići i obiteljski muzej Mikulić** Pelješac se može pohvaliti ne jednim, već sa dva vinska muzeja. Muzej Putnikovići, smješten u zgradi nekadašnje škole, predstavlja izvanredno putovanje kroz bogatu povijest i tradiciju vinogradarstva na poluotoku. Eksponati obuhvaćaju različite aspekte vinogradarstva, od tradicionalnih alata za berbu grožđa do antiknih bačvi i artefakata povezanih s vinskom proizvodnjom. Jedinstvenost ovog muzeja leži i u tome što posjetitelji imaju priliku kušati vrhunska vina dok istražuju izložene eksponate. „Projekt muzeja startao je na inicijativu Želimira Bašića i zadruge Putnikovići. U početku smo sve radili na volonterskoj osnovi. Nismo imali novaca i sve smo radili svojim rukama, ja sam čak posuđivao svoj alat za obradu drva. Obilazili smo kuće i prikupljali eksponate. Kasnije su se uključili županija i općina, pa je bilo nešto lakše. Danas smo ponosni kako sve to izgleda, a reakcije posjetitelja, kao i njihov broj, su više nego izvrsni.“ – ispričao je Slobodar Rosić, najpoznatiji pelješki vinski promotor i jedan od osnivača muzeja Drugi pelješki vinski muzej u vlasništvu je ugostiteljsko-vinarske obitelji Mikulić iz Orebića, čiji je vlasnik i glava obitelji Igor pasionirani sakupljač starih predmeta vezanih uz vino. U dijelu obiteljske kuće odlučili su tako organizirati privatni muzej koji je zanimljiv po tome što se nalazi na zemljanom podu, a u sebi sadrži i kušaonicu. Ukoliko ste ljubitelj vina, Pelješac je bez sumnje destinacija koju trebate uvrstiti na svoju bucket listu. Stoga, počnite s planiranjem, jer ožujak se bliži, a kamenice i pjenušci pozivaju na gastro užitke. --- Tekst: Irena Lučić, diWine Croatia Foto: Irena Lučić, Ina Vojvodić, Marinko Petković