Digitalizacija poljoprivrede ključ za povećanje produktivnosti - analiza

**Digitalizacija je ključ podizanja produktivnosti poljoprivrede i pokretač razvoja domaće proizvodnje, istaknuli su u petak iz konzultantske tvrtke Smarter te naglasili da digitalne tehnologije mogu pomoći poljoprivrednicima da rade preciznije, učinkovito i održivo i tako povećaju produktivnost.** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/9245dffe0553c6f8e6a38dcf9901da2a.webp) "U Hrvatskoj manje od 10 posto poljoprivrednih proizvođača koristi digitalne sustave upravljanja poljoprivrednom proizvodnjom. U razvijenim zemljama taj udio je daleko veći - gotovo 40 posto poljoprivrednih proizvođača koristi neke digitalne sustave, a oko 30-tak posto ih se služi informatičkom tehnologijom i vode svoje podatke kroz neke digitalne alate", navodi se u najnovijoj analizi Smartera. Podsjeća se da Hrvatska osim brojnih EU fondova, ima mogućnosti ulaganja u digitalizaciju kroz Europski fond Next generation odnosno Nacionalni program oporavka i otpornosti (NPOO) koji osigurava značajna sredstava za digitalnu transformaciju poljoprivrede - 77 milijuna kuna. Od tog je iznosa za uspostava digitalnih javnih usluga namijenjeno 14 milijuna kuna, za pametnu poljoprivredu 50 milijuna kuna, te sustave sljedivosti 13 milijuna kuna. Ta sredstava, kako ocjenjuju iz Smartera, mogu značajno doprinijeti široj upotrebi digitalnih tehnologija u hrvatskoj poljoprivredi. "Digitalne tehnologije imaju potencijal značajno unaprijediti poljoprivredu i uvesti revoluciju u proizvodnji i mogu pomoći poljoprivrednicima da rade više precizno, učinkovito i održivo te tako mogu značajno povećati svoju produktivnost", kažu u Smarteru. Na temelju digitalnih tehnologija i podataka, kako navode, "hrvatski proizvođači mogu poboljšati donošenje odluka, povećati ekološku učinkovitosti, što je danas s aspekta obveze koje proizlaze iz novih EU zelenih politika, od presudnog značaja za poljoprivrednike, ali i za državu koja mora mjeriti sve parametre onečišćenja, koji se moraju smanjiti sukladno Strategiji od polja do stola". **Hrvatska zaostaje u korištenju digitalnih rješenja i produktivnosti** Iz Smartera iznose da Hrvatska u korištenju digitalnih rješenja zaostaje za većinom članica EU-a. Prema Izvješću o indeksu digitalnog gospodarstva i društva (DESI) 2020., u kategoriji digitalnih javnih usluga Hrvatska zauzima tek 25. mjesto među državama članicama. Hrvatska u odnosu na prosjek EU-a zaostaje i u primjeni tehnoloških rješenja, što je jedan od razloga slabije konkurentnosti i niske produktivnosti poljoprivrede. Produktivnost rada hrvatske poljoprivrede iznosi tek 30,5 posto prosjeka EU-a, navode iz Smartera. "Naša poljoprivreda značajno zaostaje u tehnološkoj opremljenosti i u korištenju digitalnih alata. Dio uzroka niske produktivnosti hrvatskih poljoprivrednika je u nedostatku pristupačnih podataka i informacija potrebnih za pametno upravljanje i unaprjeđenje proizvodnje, kao što su pravovremeno planiranje aktivnosti, korištenje održivih agrotehničkih praksi te osiguranje sljedivosti i povećanja kvalitete poljoprivrednih proizvoda radi povećanja prihoda", ističe se u analizi. "Digitalizacija proizvodnju hrane čini privlačnijom mlađim generacijama, a nove tehnologije imaju potencijal ponuditi potrošačima veću transparentnost kako se proizvodi hrana. Osim poljoprivrede, digitalne tehnologije su ključ da ruralne zajednice budu privlačnije za život mladim ljudima, smanjujući probleme udaljenosti od velikih gradskih središta", smatraju u Smarteru. Podsjećaju kako je covid pandemija i u poljoprivredi utjecala na primjenu novih tehnoloških rješenja te se veliki broj poljoprivrednika organizirao i ponudio svoje proizvode potrošačima putem vlastitih digitalnih platformi. Mnogi su se odlučili na plasman proizvoda kroz digitalne platforme uz vlastitu dostavu proizvoda kupcima, no istraživanja su pokazala da je glavni nedostatak takvog trženja nedovoljno iskustvo u korištenju digitalnih alata. Nacionalna informatička platforma - rješenje za bolju digitalizaciju Stručnjaci Smartera u analizi navode kako je digitalizacija u Hrvatskoj u najvećoj mjeri prisutna u velikim sustavima, jakim tvrtkama te kod mladih proizvođača koji kontinuirano uvode nove, pa i digitalne tehnologije te kroz njih postižu europske rezultate u prinosima i produktivnosti rada. Upozoravaju i kako je za potpuno i efikasno korištenje digitalnih alata najveća prepreka što su hrvatski poljoprivrednici uglavnom starije životne dobi te su slabo educirani i informatički pismeni. Drže kako bi najučinkovitije rješenje bilo da se za sve poljoprivredne proizvođače, bez obzir na veličinu, omogući korištenje jedinstvene Nacionalne informatičke platforme, preko koje će se osigurati uvođenje digitalnog upravljanja proizvodnjom. Takva bi platforma, kažu u Smarteru, osiguravala otvoreni pristup svakom poljoprivredniku, uz mogućnost korištenja postojećih, komercijalnih sustava, koje neki od njih već posjeduju i koriste, ali bi kao jedinstveno sučelje konsolidirala osnovne podatke. Uz to, platforma bi omogućila i Ministarstvu poljoprivrede uvid, planiranje i praćenje proizvodnje, odnosno kontrolu na razini države, dok bi poljoprivrednim proizvođačima osigurala usporedbu s najboljima praksama u njihovom sektoru.