Digitalizacija, tehnologija i mentorski rad ključni za privlačenje mladih vozača u logistici

***“Logistički će sektor rasti”, ističe dr. sc. Mario Šafran, red. prof.*** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/cargo-partner-ai.webp) Logistička industrija suočava se s izazovom privlačenja mladih ljudi, posebice vozača, zbog dinamične prirode posla, visoke razine stresa i nepovoljnih uvjeta rada. Iako mladi i dalje prepoznaju logistiku kao zanimanje s potencijalom za karijeru, sve se veći fokus stavlja na konkurentna primanja, kvalitetne uvjete rada i radnu atmosferu. Ovi trendovi postavljaju nove zahtjeve pred logističke tvrtke koje žele privući i zadržati mlade talente. Dr. sc. Mario Šafran, redoviti profesor na Fakultetu prometnih znanosti i voditelj Katedre za distribucijsku logistiku, ističe ključne izazove s kojima se mladi vozači suočavaju te nužnost tehnološke podrške i mentorski usmjerenog pristupa. **Mlade privlače konkurentni uvjeti rada u logistici** Interes mladih ljudi za poslovima u logistici postoji, ali se značajno promijenio u posljednjim godinama. Mladi danas, više nego ikad prije, ne traže samo dinamiku i izazove koje logistika nudi nego i konkurentna primanja, kvalitetne uvjete rada i povoljan radni ambijent. “Interes konstantno postoji, ali mladi su ljudi više nego prije fokusirani na plaću i primanja, radnu atmosferu u kolektivu, uvjete rada i benefite poput dopunskog zdravstvenog osiguranja i trinaeste plaće. Logistika je dinamična djelatnost koja je svakodnevno puna promjena i izazova, time privlači mlade ljude, ali ne mogu svi jednako dobro podnositi svakodnevnu utrku s robnim tokovima i vremenom”, komentira dr. sc. Mario Šafran. [Posljednje istraživanje](https://hrcak.srce.hr/file/451354) koje su proveli Filip Ž. Bugarčić, Vladimir Mićić i Nenad Stanišić potvrđuje da logistika ima pozitivan utjecaj na gospodarski rast i konkurentnost u ukupnom uzorku i zemljama Europske unije. Implikacije istraživanja naglašavaju ulogu logistike kao čimbenika gospodarskog rasta i razvoja te njezin potencijal u povećanju nacionalne konkurentnosti, što svakako doprinosi i jačanju uloge mladih u oblikovanju budućnosti industrije. Zoran Starčević, generalni direktor cargo-partnera Hrvatska, navodi da uključenost mladih u sektore povezane s logistikom, od digitalizacije i automatizacije do održivih transportnih rješenja, može omogućiti inovacije koje će dodatno unaprijediti konkurentnost i efikasnost tržišta. “Mlade generacije imaju priliku ne samo sudjelovati u oblikovanju modernih logističkih sustava nego i postati ključni pokretači promjena u pravcu održivosti i globalnog povezivanja”, ističe Starčević. **Mladim vozačima potreban je sustavan mentorski rad** U logistici, posebice u prijevozu, mladi vozači često se suočavaju s visokim stresom i nesigurnošću. Čim završe školu i steknu dozvole za vozačke kategorije, vrlo se brzo nađu na zahtjevnim dionicama i pod stalnim nadzorom svojih nadređenih. “Pritisak je stalan, i to zbog raznih čimbenika, primjerice zbog praćenja u realnom vremenu. Osim toga, rijetko se unaprijed zna kada će ruta završiti, u međunarodnom prijevozu nema preciznog plana s terminom vozačeva povratka kući, disponenti odnosno dispečeri često dodaju novu lokaciju za ukrcaj ili iskrcaj robe itd.” objašnjava dr. sc. Mario Šafran. Mentorski rad, prema njegovim riječima, ključan je za uspješno snalaženje mladih vozača u radnoj sredini kad se jednom nađu u njoj. Iskusniji vozači mogu pružiti neprocjenjivu podršku mladima u njihovim prvim radnim koracima, pomažući im da lakše savladaju svakodnevne izazove i stresne situacije. **Tehnologija kao podrška, ali i izazov** Iako tehnologija, uključujući sustave za pomoć vozaču, postaje nezaobilazna u logistici, Šafran smatra da ona nije rješenje za sve probleme s kojima se mladi vozači suočavaju. “Iako je upitno imaju li ključnu ulogu, kao što je prije rečeno, digitalizacija i tehnologija nude jasne prednosti jer olakšavaju pružanje usluge prijevoza, ali istodobno vozaču stvaraju pritisak (on ne zna kad će završiti rutu, stalno mu stižu novi zadaci…)”, navodi profesor Šafran. Ističe i kako napredni sustavi kao što su automatsko kočenje, adaptivni tempomat i praćenje mrtvog kuta poboljšavaju sigurnost, a digitalizacija i nove tehnologije bitno pomažu i u dokumentacijskim i u analitičkim aspektima poslovanja, čime otvaraju kvalitetniji prostor za vozače kako bi se posvetili vožnji. **Budućnost logistike i komplementarnost s umjetnom inteligencijom** Dr. sc. Mario Šafran predviđa da će logistika nastaviti rasti, uz procjenu da će tržište logističkih usluga porasti za 30 do 40 posto u idućem razdoblju. S obzirom na tu dinamiku, potreba za ljudskim radom, uključujući vozače, ostaje visoka. Premda se razvijaju tehnologije poput autonomnih vozila i automatizacije skladišta, Šafran ističe da će ljudski rad još neko vrijeme biti nezamjenjiv. “Razvoj autonomne vožnje i automatizacija skladišta otvaraju mogućnosti da umjetnom inteligencijom zamijenimo ljudski rad, ali stupnjevi razvoja navedenog te cijena implementacije, primjerice, automatizacije u skladištu utječu na sporost uvođenja ovakvih promjena, što upućuje na zaključak da će ljudski rad još neko vrijeme biti nezamjenjiv, ali unaprijeđen s pomoću umjetne inteligencije”, dodaje dr. sc. Šafran. Umjetna inteligencija (AI) i ljudski radnici mogu se savršeno nadopunjavati u nekoliko ključnih područja unutar logističkog sektora. Jedno od najvažnijih su prediktivna analitika i optimizacija poslovnih procesa. “AI sustavi mogu obraditi velike količine podataka, a voditelji radnih procesa tada mogu koristiti te podatke za donošenje strateških odluka, uključujući proračune i optimizacije resursa”, ističe dr. sc. Mario Šafran.