Do 2030. povećanje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje na 30 mlrd kn

**U Strategiji poljoprivrede za razdoblje do 2030. godine, nastaloj u suradnji Ministarstva poljoprivrede, Svjetske banke i hrvatskih stručnjaka te predstavnika sektora, predviđeno je najmanje 7,5 milijardi eura za hrvatske poljoprivrednike.** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/efa475b3f712199fef257b8a1e6a0f61.webp) Planira se otvaranje novih radnih mjesta u ruralnom gospodarstvu te transformacija šireg poljoprivredno-prehrambenog sektora u pokretača gospodarskog rasta. Ukratko, cilj i vizija je „proizvoditi veću količinu visokokvalitetne hrane po konkurentnim cijenama, održivo upravljati prirodnim resursima u promjenjivim klimatskim uvjetima te doprinijeti poboljšanju kvalitete života i povećanju zaposlenosti u ruralnim područjima”. Strategija na kojoj su radili domaći i inozemni stručnjaci izrađena je u suradnji s predstavnicima hrvatskog poljoprivredno-prehrambenog sektora, a napravljena je kroz proces planiranja koji uključuje ekonomsku analizu i najavljuje povećanje produktivnosti rada za čak 60% i vrijednosti poljoprivredne proizvodnje na 30 milijardi kuna. **Prednosti i prilike za hrvatsku poljoprivredu** Prednosti i prilike za hrvatski poljoprivredni sektor, koje prepoznaje Strategija, proizlaze iz povoljnog zemljopisnog položaja i blizine velikog tržišta EU na koje naši izvoznici imaju neograničeni pristup. Istovremeno, raznoliki agroekološki uvjeti omogućavaju proizvodnju široke palete proizvoda, odnosno raznovrsnost ponude poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Hrvatska ima na raspolaganju relativno bogate prirodne resurse (poljoprivredno zemljište, voda) koji nisu u potpunosti iskorišteni, što ostavlja prostora za daljnji rast. Sektor poljoprivrede također može računati na razmjerno veliku potporu iz proračuna EU-a. Prilike za rast poljoprivrede proizlaze i iz uske povezanosti s nizom drugih djelatnosti, kao što je turizam, ali i rastući sektor biogospodarstva. Brojne ciljane mjere za različite sektore U stočarstvu se planiraju ulaganja u povećane proizvodne kapacitete malih i srednjih govedarskih i svinjogojskih farmi i potpore namijenjene djelatnostima kojima se povećava vrijednost proizvodnje. Taj sektor očekuju ulaganja u klimatski pametne i ekološki održive resurse, tehnologije i nova rješenja koja uključuju poboljšanje energetske učinkovitosti, nadzor otpada životinjskog podrijetla i onečišćenja, ali i poboljšane uvjete smještaja i selekciju životinja, uporabu obnovljivih izvora energije (primjerice solarni paneli) te ulaganja u digitalne tehnologije. Predviđena su plaćanja proizvođačima koji usvajaju bolje prakse upravljanja, osobito one kojima se poboljšava gospodarenje pašnjacima, smanjuje uporaba antibiotika i poboljšava zdravlje i dobrobit životinja. Najavljeno je i olakšanje pristupa poljoprivrednom zemljištu za mala i srednja poljoprivredna gospodarstva, posebno ona koja sudjeluju u ekološkim i/ili agroekološkim proizvodnim sustavima. Slični su strateški odabiri predviđeni i u ostalim sektorima (žitarica, povrća, voća, grožđa i vina te industrijskih usjeva), pri čemu je uvijek naglasak na različitosti proizvoda, ekološki održivoj infrastrukturi proizvodnje, podržavanju autohtonih sorti i prepoznatljivih tradicionalnih proizvoda veće vrijednosti te potpore onima koji usvajaju bolje proizvodne prakse. Strategija prepoznaje važnost kratkih lanaca opskrbe kojima se skraćuje put hrane od proizvođača do potrošača i time ostvaruju višestruki pozitivni učinci u smislu jačanja lokalnog gospodarstva, isporuke svježih i kvalitetnih proizvoda izravno potrošačima i znatno povoljnijeg učinka na okoliš. Nadalje, Strategija iskazuje jasnu namjeru revidiranja postojećeg sustava izravnih plaćanja u poljoprivredi u korist malih i srednjih proizvođača. **Rast svinjogojstva, govedarstva i površina pod trajnim nasadima** Predviđeni učinci Strategije do 2030. godine su povećanje produktivnosti rada za 60 posto te posljedično povećanje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje na 30 milijardi kuna za što su ukupno predviđena sredstva u iznosu od 7,5 milijardi eura. Tome cilju će pridonijeti planirano povećanje broja svinja u tovu iz domaćeg uzgoja za 35 posto i povećanje govedarstva za 20 posto te proširenje površina pod trajnim nasadima za 5 tisuća hektara i staklenicima za 500 hektara. Planirano je i povećanje udjela prehrambene industrije u BDP-u za 20 posto te proizvođača koji sudjeluju u kratkim lancima opskrbe za 30 posto što uključuje dvadeset regionalnih skladišno-distribucijskih centara s pratećim uslugama za svježe proizvode. Također, planirano je utrostručenje projekata mladih poljoprivrednika, udvostručenje broja projekata malih gospodarstava, smanjenje stope siromaštva u ruralnim područjima za 25 posto te dvostruko povećanje prosječnog dohotka poljoprivrednika. -Planovi za hrvatsku poljoprivredu jesu ambiciozni, ali i provedivi – unatoč tome što strategija još nije usvojena vodimo se utvrđenim strateškim smjernicama, čemu u prilog govore porast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje od 7 posto te gotovo dvostruki rast produktivnosti i neto dodane vrijednosti u prošloj godini. Projekt je poslužio tome da preispitamo stanje i potrebe našeg poljoprivrednog sektora, kao i mjere koje provodimo te nam je pomogao definirati temelje buduće hrvatske poljoprivredne politike za razdoblje do 2030. godine. U suradnji s poljoprivrednicima te domaćim i stranim stručnjacima izradili smo dokument koji odgovara na potrebe i izazove koje danas imamo u sektoru, s ciljem iskorištavanja punog potencijala ruralnih krajeva Hrvatske te nastavka daljnjeg rasta i razvoja hrvatske poljoprivrede, naglašava ministrica poljoprivrede Marija Vučković prenosi Hina. Nemoj propustiti više ni jednu [vijest](https://email.b2bmedia.org/x/plugin/?pName=subscribe&MIDRID=S7Y1BAAA38&pLang=hr&Z=959582726) iz sektora. [Ovdje](https://www.instore.hr/content/issues) možeš pronaći što smo sve radili.