Građani Hrvatske trebali bi posvećivati više pažnje prilikom pripreme i čuvanja hrane, a deklaracije čita njih gotovo 95%

**Iako je odgovornost za sigurnost hrane na svima u procesu od proizvodnje do onoga tko je stavlja na tržište, kupovinom hrane preuzima je potrošač.** **![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/eu-bira-sigurnu-hranu-15.webp)** • Prilikom kupnje rok trajanja proizvoda uvijek provjerava 53 % ispitanika, a ponekad njih 41 % • Uputa o korištenju pakirane hrane uvijek se drži 46 % ispitanika, a ponekad njih 42 % • Iako je preporuka da pripremljena hrana na sobnoj temperaturi ne stoji duže od dva sata, 30 % ispitanika ostavlja je izvan hladnjaka duže od preporučenog vremena • 59 % ispitanika svjesno je nužnosti korištenja odvojenog pribora za pripremu sirove i termički obrađene hrane • Zamrznutu hranu na kraju kupovine kupuje tek nešto više od polovine (55 %) ispitanika • Većina ispitanika za zamrznutu (86 %) i hranu iz hladnjaka (93 %) prilikom kupovine ne koristi prijenosne hladnjake ili termo vrećice • Ostatke pripremljene hrane kod kuće baca 12 % ispitanika, a najviše u Zagrebu (25 %) • Hranu najviše bacaju osobe između 40 i 50 godina, a najmanje stariji od 70 godina (6 %) Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) predstavila je rezultate istraživanja o navikama hrvatskih građana vezanim uz kupovinu, pripremu i čuvanje hrane koje je na području cijele Hrvatske provela tijekom 2022. godine. Rezultati su pokazali kako dio ispitanika nedovoljno obraća pozornost na sigurnost hrane te da je potrebno kontinuirano educirati potrošače o pravilnom postupanju s hranom. Prema istraživanju, provedenom na reprezentativnom uzorku ispitanika odgovornih za kupovinu i pripremu hrane u domaćinstvima, u 81 % slučajeva za pripremu hrane u kućanstvima zadužene su žene. Prvi doticaj s hranom je u trgovini, prilikom koje najčešću grešku činimo u redoslijedu kupovine, pa tako zamrznutu hranu i hranu koja se čuva u hladnjaku gotovo polovica ispitanika ne kupuje na kraju kupovine, protivno preporukama. Pritom većina ispitanika ne koristi prijenosne hladnjake ili termo vrećice za zamrznutu (86 %) i/ili hranu iz hladnjaka (93 %), a što je potrebno posebice tijekom ljetnih vrućina. Rok trajanja provjerava uvijek ili ponekad 94 % ispitanika, a njih 88 % postupa u skladu s uputama na pakiranju o uvjetima skladištenja i pripreme. Kad je riječ o ostacima hrane pripremljene i konzumirane kod kuće, 12 % ispitanika ih baca. U Zagrebu najviše ispitanika baca ostatke te hrane (25 %), dok u ostalim krajevima taj postotak iznosi 7-12,5 %. Najviše ostatke bacaju osobe od 40 do 50 godina, a najmanje stariji od 70 godina (tek 6 %). Iako su prepruke da pripremljenu hranu ne treba držati duže od dva sata na sobnoj temperaturi, više od 30 % ispitanika ostavlja je duže od preporučenog vremena izvan hladnjaka. Prilikom pripreme hrane potrebno je koristiti odvojeni pribor za sirovu i termički obrađenu hranu, što čini 59 % ispitanika, čime se sprječava prijenos mikroorganizama na hranu koja se neće termički obraditi prije konzumacije. Ovo je prvo nacionalno istraživanje o navikama hrvatskih građana vezanim uz kupovinu, pripremu i čuvanje hrane. Informacije koje smo prikupili daju nam uvid u ponašanje naših potrošača i bit će nam osnova za ciljanu komunikaciju kako bismo ih educirali vezano uz postupanje s hranom te ukazali na značaj pojedinih radnji na koje do sada nisu obraćali pažnju. Ovo istraživanje još je jedan dokaz da je edukacija potrošača kontinuirani proces koji treba prilagoditi nacionalnim specifičnostima kako bi dala što bolji rezultat, izjavila je doc. dr. sc. Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a koji je proveo istraživanje. Pravilno postupanje s hranom u domaćinstvu bila je i tema panel rasprave u kojoj su uz doc. dr. sc. Darju Sokolić sudjelovali prim. Vera Katalinić-Janković, dr. med., posebna savjetnica ministra zdravstva, dr. sc. Brigita Hengl, stručna savjetnica – specijalistica u HAPIH-u, prof. dr. sc. Sanja Vidaček Filipec, profesorica na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, i poznati chef Melkior Bašić. Osim o navikama kupovine, pripreme i čuvanja hrane i povezanoj temi bacanja hrane, na panelu se razgovaralo i o tzv. novoj hrani na našem tržištu. Hrana zaista ima važnu ulogu za zdravlje čovjeka. S obzirom na to, i kako bi se zaštitilo zdravlje potrošača, sva hrana koja se u Europskoj uniji nije znatno konzumirala prije svibnja 1997. godine mora proći postupak odobravanja prilikom stavljanja na hrvatsko tržište. To se može odnositi na novu vrstu hrane, hranu iz novih izvora, nove sastojke korištene u hrani te nove načine i tehnologije za proizvodnju hrane. Primjerice, u novu hranu ubrajaju se chia sjemenke, kvinoja kao i jestivi insekti. Ministarstvo zdravstva zaduženo je za nadziranje nove hrane u Hrvatskoj, komentirala je prim. Vera Katalinić-Janković, dr. med. ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/eu-bira-sigurnu-hranu-07.webp) Chef Melkior Bašić osvrnuo se na zlatna pravila u kuhinji koja garantiraju da će hrana biti sigurna za konzumaciju, ali i pridonijeti smanjenju bacanja hrane: Prije nego krenete, trebate imati jasnu viziju što želite kuhati i planirati kupnju kako biste smanjili bacanje hrane. Ljudi najviše griješe kod kupnje voća i povrća, pa se ove namirnice često bacaju. Primjerice, luk, mrkva i korjenasto povrće mogu dulje stajati, ali paprika, brokula, cvjetača ili salata mogu stajati do tri dana. U kuhinji se svaki dio namirnice može iskoristiti, primjerice kosti ili komadiće povrća za temeljac, a neke namirnice koje znamo da nećemo stići iskoristiti možemo narezati i zalediti pa iskoristiti za varivo. Što se pripreme tiče, sve namirnice prvo treba dobro oprati, često brisati radnu površinu i osobito paziti da se koriste odvojene daske i noževi za rezanje sirove i termički obrađene hrane. Predstavljanjem rezultata istraživanja i održanom raspravom HAPIH je najavio treću godinu provedbe kampanje #EUBiraSigurnurHranu u suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA), najvišim savjetodavnim tijelom Europske Unije u području sigurnosti hrane, te uz partnersku podršku Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zdravstva, Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „dr. Andrija Štampar”, Hrvatskog zbora nutricionista, Centra za edukaciju i informiranje potrošača, Europskog centra za izvrsnost potrošača Zagreb i Ugostiteljsko-turističke škole u Osijeku. Njezin je cilj približiti potrošačima ponekad kompleksne i stručne informacije o sigurnosti hrane, informirati ih na jednostavan i lako razumljiv način te ih potaknuti na kritičko promišljanje o hrani koju konzumiraju. Kako pravilno rukovati s hranom u našem domaćinstvu, kako smanjiti bacanje hrane i upoznati se sa sigurnošću tzv. nove hrane na našem tržištu, ključne su teme ovogodišnje kampanje koja se, osim u Hrvatskoj, provodi u još petnaest europskih zemalja. Osim o temama koje su u fokusu, potrošači mogu saznati više o bolestima koje se prenose hranom, kontaminantima u hrani, dobrobiti životinja, zdravlju bilja, alergenima, aditivima, ambalaži, dodacima prehrani i zdravlju pčela, a sve teme i korisni savjeti mogu se pronaći na posebnoj [mrežnoj stranici EU bira sigurnu hranu (#EUChooseSafeFood).](https://campaigns.efsa.europa.eu/EUChooseSafeFood/#/) Rezultati prvih dviju godina provedbe kampanje pokazali su da ona pozitivno utječe na svijest potrošača i razumijevanje sigurnosti hrane u EU. Udio onih koji su osvijestili da iza sigurnosti hrane stoje znanstvenici porastao je s 2 od 10 u 2021. na 4 od 10 u 2022. godini. Također se povećala razina povjerenja u EU sustav sigurnosti hrane: 70 % onih koji su bili u doticaju s kampanjom izjavilo je 2022. da vjeruje EU i nacionalnim institucijama kada je riječ o sigurnosti hrane, što je povećanje od 10 % u odnosu na 2021. Ovaj panel uvod je u početak ovogodišnje kampanje koja počinje 16. svibnja 2023. na području 16 zemalja članica EU.