HGK: Izvoz pršuta porastao za 30 posto

**Proizvodnja proizvoda od buta i plećke u koje spadaju i pršuti pala je za 10-ak posto u odnosu na 2019., no istovremeno je izvoz povećan za 30 posto, kazao je u petak potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević na Danima pršuta u Poreču.** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/cc54a9ddd3bf3669f4d0c8a0dfd51620.webp) Na toj manifestaciji, uz degustaciju i razmjenu iskustava, razgovaralo se o već dobro poznatim temama – padu proizvodnje, nedostatku kvalitetne sirovine i jeftinom uvozu. Iako se te problematične točke sporo rješavaju, korona je rezultirala i nekim pozitivnim pokazateljima, poput smanjenja vanjskotrgovinskog deficita i povećanja izvoza za 30 posto, ističu iz HGK. "Kada govorimo konkretno o proizvodima od buta i plećke u koje spadaju i pršuti, proizvodnja je pala za 10-ak posto u odnosu na 2019. godinu. S druge strane, imali smo smanjenje vanjskotrgovinskog deficita i povećanje izvoza za 30 posto", kazao je Kovačević. Takav izvozni rezultat, kako je rekao, posljedica je pandemije, izostanka turističke potrošnje i blokade HoReCa kanala zbog čega su proizvođači našli alternativne prodajne i izvozne kanale, posebice putem trgovačkih lanaca. "Samo za ilustraciju, mi smo prošle godine imali 50 milijuna noćenja manje, to je kao da vam je nestao grad veličine grada Rijeke i okolice i to grad turista, koji konzumiraju i koji troše", rekao je Kovačević, koji se osvrnuo i na strukturne probleme domaće poljoprivrede koji se posljedično prelijevaju i na proizvodnju pršuta. Proizvodnja svinja od ulaska u EU do danas je pala za oko četiri posto, a dodatni problem hrvatskom svinjogojstvu u prošloj i ovoj godini predstavljao je rast ulaznih troškova, posebice cijena stočne hrane i pad cijena za 10 do 20 posto, rekao je. Problematičan je, kako je naveo, i uvoz jeftine svinjetine zbog tržnih viškova povezanih s afričkom svinjskom kugom i zabranom izvoza u Kinu te dodatno pandemije i pada turističke potrošnje. "I tu imamo svojevrsni apsurd. Unatoč padu proizvodnje, izvoz svinja nam se u tih sedam godina povećao 4 do 5 puta, a s druge strane vanjskotrgovinski deficit u razmjeni svinjskog mesa, svježeg ili zamrznutog, porastao je za 50 milijuna eura i iznosi gotovo 160 milijuna", istaknuo je. Povećava se izvoz žive stoke, a s druge strane imamo prekomjerni uvoz svinjskog mesa i prerađevina, što jasno govori da Hrvatska mora povećavati preradbene kapacitete i jačati finalizaciju u kojoj pršuti, kao proizvodi sa zaštićenom tehnologijom proizvodnje i vrhunskim senzorskim svojstvima, imaju sjajnu perspektivu, naglasio je Kovačević. Za budući razvoj sektora, kako je kazao, ključni faktori će biti oporavak turizma, nastavak investicijskog ciklusa, povećanje proizvodnje i udruživanje uzgajivača svinja kako bi osigurali stabilnu sirovinsku bazu. Da su poduzetnici svjesni važnosti ulaganja pokazuje i podatak kako je u zadnjih pet godina uloženo preko 300 milijuna kuna u moderne automatizirane pogone s najnovijim tehnološkim dostignućima i inovacijama, navodi se u priopćenju HGK. Iz Komore podsjećaju i da su Ministarstvu poljoprivrede poslali zahtjev da se u nacrtu strategije poljoprivrede, i po pitanju izravnih potpora i po pitanju mjera ruralnog razvoja, izuzmu diskriminatorne odredbe s obzirom na kategoriju proizvođača prema veličini. "Tražimo da se uzme u obzir snažna uloga velikih i srednjih tvrtki u organizaciji proizvodnje, tržišnom udjelu i izvozu, investicijama, produktivnosti i konkurentnosti. Konkretno, želimo da te velike i srednje tvrtke budu prihvatljiv korisnik i za izravne potpore i za mjere ruralnog razvoja. To je hrvatski specifikum u odnosu na druge članice EU, a dobre primjere toga imamo i među proizvođačima pršuta", zaključio je Kovačević. Nemoj propustiti više ni jednu [vijest](https://email.b2bmedia.org/x/plugin/?pName=subscribe&MIDRID=S7Y1BAAA38&pLang=hr&Z=959582726) iz sektora. [Ovdje](https://www.instore.hr/content/issues) možeš pronaći što smo sve radili.