HPK: Komasacija bi potaknula ulaganja

**Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) smatra da su poljoprivreda i prerada proizvoda premalo zastupljeni u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO), te da se to posebno odnosi na komasaciju koja po njihovoj ocjeni može biti snažan pokretač investicija.** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/02b34de897e2b93f8cc89900bd553e22.webp) HPK u srijedu u priopćenju navodi kako je za ulaganja u poljoprivredu iz NPOO-a planirano 988 milijuna kuna, a za unaprjeđenje sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju 288 milijuna kuna. HPK smatra kako treba izdvojiti znatno više novca za komasaciju, jer ona potiče promjenu agrarne strukture smanjenjem broja OPG-ova uz istovremeno povećanje prosječne površine posjeda, čime se značajno utječe i na uređenje i razvoj ruralnog prostora. Iz Komore iznose podatke zagrebačkog Agronomskog fakulteta iz 2018. prema kojima je u Hrvatskoj bilo registrirano 157.394 OPG-ova, s prosječno 7,2 hektara površina u 8,6 parcela prosječne veličine 0,8 ha po parceli. Pritom su vidljive velike razlike po županijama - površinski najveća poljoprivredna gospodarstva su u Vukovarsko-srijemskoj (18,7 ha), Osječko-baranjskoj (17,9 ha) te Virovitičko-podravskoj županiji (13,2 ha). Najveće prosječne parcele također su najveće u tim županijama (Osječko-baranjska 2,5 ha, Vukovarsko-srijemska 2,1 ha te Virovitičko-podravska 1,5 ha). Ostale županije su s daleko nepovoljnijom strukturom te su najmanje prosječne veličine parcela u Dubrovačko-neretvanskoj (0,2 ha) te Krapinsko-zagorskoj (0,3 ha). Iz HPK napominju kako se zbog mnogih razloga, no prvenstveno visokih troškova uređenja zemljišta komasacija preporuča za županije s manjim brojem, ali prosječno većih zemljoposjednika, dok se za ostale županije preporučaju neki drugi oblici okrupnjavanja površina i proizvodnje, kao što je dragovoljna zamjena, prodaja ili stvaranje nekih proizvođačkih oblika povezivanja, npr. proizvođačkih organizacija. Podsjećaju da je zadnja veća komasacija u Hrvatskoj zabilježena prije tridesetak godina i logično je pitanje bilo zašto se u međuvremenu nije ništa učinilo, odnosno, je li se od nje odustalo. Zadnji Zakon o komasaciji datira od 2015. i od tada nije učinjeno ništa, ističe predsjednik HPK-a Mladen Jakopović navodeći kako se hrvatska poljoprivreda tako već godinama vrti u krug. "Komasacija može biti posebno snažan multiplikator privatnih investicija zbog čega u HPK mislimo da je za tu agrarnu mjeru trebalo izdvojiti daleko više novca i potaknuti taj proces još snažnije kako bi se kroz njega privuklo privatne ulagače i potom potaknulo nova ulaganja", kaže Jakopović. Plan oporavka, kako je kazao, je odlična prilika da se komasacija nakon 30 godina pokrene, ali za taj proces sadašnja izdvojena sredstva su premala i trebali bi ih povećati. "Uvjereni smo da je to ključ koji bi poljoprivrednike potaknuo da snažnije investiraju i povećavaju proizvodnju, zapošljavanje i novi razvoj", kaže Jakopović. Iz HPK napominju kako poljoprivrednici snažno podržavaju unaprjeđenje sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju te usklađivanje zemljišnih knjiga i ARKOD-a. Sektor je pogođen rascjepkanošću zemljišta i proizvođači smatraju da hitno potrebno urediti sustav poljoprivrednog zemljišta. Smatraju i da treba voditi računa o politikama koje se kose s procesom okrupnjivanja, kao što je slučaj s nasljeđivanjem poljoprivrednog zemljišta kojom se poništavaju napori uloženi u okrupnjivanje zemljišta. Izvor: HINA Nemoj propustiti više ni jednu [vijest](https://email.b2bmedia.org/x/plugin/?pName=subscribe&MIDRID=S7Y1BAAA38&pLang=hr&Z=959582726) iz sektora. [Ovdje](https://www.instore.hr/content/issues) možeš pronaći što smo sve radili.