Hrvati za ovogodišnji Crni petak potrošili 20% više nego lani

**Podaci o fiskaliziranoj potrošnji Porezne uprave pokazuju da su građani za ovogodišnji crni petak potrošili 20 posto više novca u odnosu na prošlogodišnji crni petak.** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/145c1d6c6a827f89543a53f0df7b009e.webp) "Iz podataka je vidljivo da je broj računa u petak 23. studenoga 2018. u odnosu na petak 24. studenoga 2017. veći za četiri posto, a iznos računa također je veći za 20 posto. U subotu 24. studenoga 2018. u odnosu na subotu 25. studenoga 2017. broj računa veći je za jedan posto, a iznos računa veći je za 14 posto", odgovorili su Jutarnjem listu iz Porezne uprave na pitanje mogu li nam dostaviti podatke iz fiskalizacije (broj i iznos računa) za sve djelatnosti na datum 23. i 24. studenoga 2018. te 24. i 25. studenoga 2017. godine. Prema tim podacima, na dan 23. studenoga 2018. broj fiskaliziranih računa iznosio je ukupno 7,198.887, a iznos fiskaliziranih računa iznosio je 689,566.364,61 kunu. Nadalje, na dan 24. studenoga 2018. broj fiskaliziranih računa iznosio je ukupno 5,908.010, a iznos fiskaliziranih računa bio je 523,130.317,63 kune. Godinu dana ranije, na dan 24. studenoga 2017., broj fiskaliziranih računa iznosio je ukupno 6,943.831, a iznos fiskaliziranih računa 573,102.866,11 kuna, te je na dan 25. studenoga 2017. broj fiskaliziranih računa iznosio ukupno 5,838.042, a iznos fiskaliziranih računa 457,708.987,27 kuna. Iz Porezne uprave su napomenuli da je, kontinuiranim praćenjem izdanih računa po danima i mjesecima, evidentno da je najfrekventniji dan u tjednu petak. Građani su tako na ovogodišnji crni petak potrošili čak 115 milijuna kuna više u odnosu na crni petak u 2017., a tih 20 posto je oko četiri puta više od rasta nominalnih plaća u prvih devet mjeseci ove godine. Naime, podaci Državnog zavoda za statistiku govore da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za razdoblje od siječnja do rujna 2018. iznosila 6232 kune, što je u odnosu na isto razdoblje 2017. nominalno više za 4,6 posto, a realno za tri posto. To bi moglo značiti da se crni petak sve više "prima" i kod trgovaca koji možda daju veće popuste nego prošlih godina, ali i kod potrošača koji u tom danu vide priliku za dobar šoping. Uz to, kod potrošača kao poticaj za veću potrošnju često preteže percepcija o sigurnosti primanja u srednjoročnom razdoblju u odnosu na sam rast plaća, pa bi ovakva potrošnja mogla značiti da građani smatraju kako će i u slučaju gubitka posla lakše pronaći novo radno mjesto i izvor primanja. Zanimljivo je, međutim, da je u odnosu na isto razdoblje prošle godine vidljivo postupno usporavanje dinamike rasta neto plaće, pa je tako, ističu analitičari HGK, ove godine rast realne neto plaće bio 1,2 postotna boda niži nego lani. Interesantno je i da podaci DZS-a pokazuju da je medijalna neto plaća u rujnu ove godine iznosila 5100 kuna, što znači da je polovica zaposlenih primila višu, a polovica nižu plaću od navedenog iznosa. Dakle, razlika između medijalne plaće u rujnu i prosječne plaće u prvih devet mjeseci je čak 1132 kune. (Izvor: [SEEbiz](http://www.seebiz.eu/hrvati-za-ovogodisnji-crni-petak-potrosili-20-vise-nego-lani/ar-185372/) / Jutarnji list)