Hrvatska se približila dinamici rasta zemalja EU10

**Podaci o ostvarenom rastu BDP-a u prva tri kvartala prošle godine pokazuju da je Hrvatska u tom razdoblju rasla dinamičnije od cijele Europske unije, 3,1 posto u odnosu na 1,6 posto rasta EU, ali i dalje sporije od prosjeka zemalja EU10.** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/648300e4099c9d34e36f8524f81ab907.webp) Prosječni rast ovih zemalja, koje se često nazivaju „zemlje usporedivih značajki“, iznosio je 3,6 posto, pri čemu se rast BDP-a kretao u rasponu od 2,4 posto u Slovačkoj do 5,1 posto u Mađarskoj, a ukupno su četiri od tih deset zemalja bilježile sporiji rast od Hrvatske. Ipak, bitno je napomenuti da se zaostajanje Hrvatske u prošloj godini znatno smanjilo. Kada se promatra razdoblje od prva tri kvartala, Hrvatska je u 2017. za prosječnim rastom zemalja EU10 zaostajala 1,1 postotni bod, u 2018. 1,3 postotna boda, a u prošloj godini samo 0,4 postotnih bodova. Potražna struktura BDP-a pokazuje da se utjecaj pojedinih kategorija potražnje na rast BDP-a u Hrvatskoj posljednjih godina ujednačio. Naime, oporavak gospodarstva u 2015. godini pretežno se temeljio na rastu vrijednosti izvoza roba i usluga, koji je činio gotovo 70 posto rasta ukupne potražnje, da bi u narednim godinama jačao utjecaj rasta kategorija domaće potražnje, ponajprije osobne potrošnje. Tako je u prva tri kvartala prošle godine osobna potrošnja utjecala na 30 posto rasta ukupne potražnje, državna na 10 posto, bruto investicije na 24 posto, a izvoz roba i usluga na preostalih 36 posto. Kada se realne stope rasta ovih kategorija usporede s prosječnim stopama rasta istih kategorija za zemlje EU10, uz napomenu da su razlike u tim stopama po pojedinim zemljama bile znatne, pokazuje se da je Hrvatska zaostajala po zabilježenom rastu osobne potrošnje te, iznenađujuće, po ostvarenom rastu izvoza usluga. Pored toga, Hrvatska se isticala i po dinamičnijem rastu vrijednosti uvoza roba i usluga u odnosu na prosjek zemalja EU10, pri čemu su dinamičniji rast uvoza bilježile samo Litva i Rumunjska, a rast uvoza ima negativan utjecaj na dinamiku rasta BDP-a u relaciji s ostvarenim rastom ukupne potražnje.