Hrvatska se pridružuje euro obitelji, Visa povećava limit beskontaktnog plaćanja

**Kupci i trgovci će imati koristi od povećanja limita beskontaktnog plaćanja s 250 kuna na 40 eura** **![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/visa-1-getty-approved.webp)** Euro postaje službena valuta u Hrvatskoj s početkom nove godine, a kako bi svakodnevna plaćanja bila brža i učinkovitija, Visa zajedno sa svojim klijentima – bankama i prihvatiteljima – radi na povećanju limita beskontaktnih transakcija bez autentifikacije PIN-om s 250 kuna na 40 eura. Povećanje limita stupa na snagu 1. siječnja 2023. Popularnost beskontaktnog plaćanja ukazuje na to da je ono postalo norma za europske potrošače i trgovce. Beskontaktno plaćanje karticom, telefonom ili pametnim satom popularno je jer spaja brzinu i praktičnost sa sigurnošću. Takve vrste plaćanja imaju neke od najnižih stopa prijevara u usporedbi s bilo kojom drugom vrstom, a u zemljama u kojima se ono često koristi, prijevare na prodajnom mjestu i dalje su na najnižoj razini u povijesti, izjavila je Renata Vujasinović, direktorica Vise u Republici Hrvatskoj. Odluka o povećanju beskontaktnog limita pokazuje predanost Vise da dodatno pomogne potrošačima i trgovcima da se oslone na digitalna rješenja kako bi svakodnevna plaćanja bila brža i učinkovitija. **Plaćanje karticom ili telefonom je jednostavno** „Potrošači će prva dva tjedna moći plaćati robu i usluge u kunama i u eurima. U ovom novom okruženju u kojem će trgovci i pružatelji usluga morati vraćati ostatak novca u eurima, gdje god je to moguće, beskontaktno plaćanje moglo bi pomoći trgovcima i kupcima da primaju plaćanja i plaćaju još jednostavnije. Korištenjem kartice ili pametnog telefona potrošači bi mogli izbjeći gnjavažu oko brojanja nove valute prilikom plaćanja ili primanja ostatka novca, a vjerujemo da će sigurna, pouzdana i jednostavna za korištenje tehnologija kompanije Visa pomoći svima da se bolje naviknu na novu valutu”, rekla je Renata Vujasinović, direktorica Vise u Republici Hrvatskoj. ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/renata-vujasinovic-visa.webp) **Beskontaktno i kartično plaćanje – pozitivna percepcija mjesta kupnje** Mogućnost elektroničkih načina plaćanja pozitivno utječe na percepciju mjesta kupnje među Hrvatima. Osam od deset Hrvata modernim doživljava mjesto gdje je dostupno elektroničko plaćanje. \* Što se tiče učestalosti korištenja, 89% Hrvata za plaćanje koristi plastičnu platnu karticu. Njih 23% koristi karticu nekoliko puta dnevno, 18% barem jednom dnevno, a dva ili tri puta tjedno 31%. Vidljiv je trend da što je cijena viša, to je veća skupina onih koji preferiraju digitalna, odnosno elektronička plaćanja. Hrvati najčešće koriste digitalno, odnosno elektroničko plaćanje pri plaćanju na benzinskim postajama, prilikom kupovine namirnica i drugih stvari u trgovinama. Više od pola Hrvata (58%) preferira elektroničko plaćanje nego gotovinu pri offline kupnji, odnosno u klasičnim trgovinama ili na prodajnim mjestima. **Besplatni POS terminali za male i srednje tvrtke** Visa je predana podršci hrvatskom gospodarstvu, zbog čega je u svibnju 2022. pokrenula inicijativu Digitalna Hrvatska kako bi podržala i omogućila trgovcima i potrošačima u Hrvatskoj korištenje inovativnih, pouzdanih i sigurnih plaćanja. U sklopu inicijative Digitalna Hrvatska, Visa zajedno sa svojim partnerima nudi besplatne POS terminale svim hrvatskim malim i srednjim poduzetnicima koji još nisu prihvatili digitalna i kartična plaćanja. ###### **\* Međunarodno istraživanje 'Stavovi prema načinima plaćanja' naručeno je od strane EVO Payments International i provedeno u ožujku 2022. koristeći CAWI metodologiju (ispitanici su pozvani da sudjeluju u internetskoj anketi) na reprezentativnom uzorku stanovništva svake zemlje u dobi od 18 do 65 godina – ukupno 8.931 ispitanika. Podaci su prikupljeni u 14 zemalja (Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Rumunjska, Hrvatska, Bugarska, Slovenija, Njemačka, Irska, Velika Britanija, Meksiko, Španjolska, Portugal). Visa je partner studije u osam zemalja srednje i istočne Europe, uključujući i Hrvatsku. Opći cilj istraživanja bio je prikupiti informacije o stavovima i ponašanju ljudi prema različitim metodama plaćanja.**