HUP: Bez sustavnog planiranja nema rješenja za manjak kadra u sektoru dugotrajne skrbi

***Rješavanje izazova rastuće potrebe za dugotrajnom skrbi zajednički je zadatak države, lokalnih zajednica, obrazovnog sustava, zdravstvenih i socijalnih ustanova te civilnog društva, poručeno s konferencije HUP-a*** *![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/hup-konferencija-tko-ce-skrbiti-za-nase-starije-panel-rasprava.webp)* Hrvatska udruga poslodavaca-Udruga zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi organizirala je **konferenciju „*Tko će skrbiti za naše starije?“*** koja je okupila stručnjake, donositelje odluka i predstavnike socijalnog sustava Slovenije i Hrvatske, kako bi raspravljali o mogućim rješenjima za nedostatak radne snage u sektoru dugotrajne skrbi. S ovim problemom se suočava većina razvijenih zemalja, pri čemu se manjak radnika često nastoji nadoknaditi imigracijom, pa bogatije zemlje privlače radnike iz siromašnijih, dok istovremeno starije stanovništvo u manje razvijenim državama ostaje bez potrebne pomoći. Prema izvješćima Europske komisije o starenju i primjerenosti mirovina za 2024., negativni demografski trendovi predviđaju da će se do 2070. godine broj stanovnika smanjiti za 22 %, no životni vijek će porasti za više od šest godina. Jedna od najizraženijih posljedica ovih trendova jest rastuća potreba za dugotrajnom skrbi koja mora starijim i nemoćnim osobama osigurati dostojanstven život, bilo kroz institucionalnu skrb, bilo kroz usluge u zajednici i podršku obiteljima. U HUP-u su naglasili da se suočavamo s **nedostatnim kapacitetima, neravnomjernom dostupnošću usluga, problemima financijske dostupnosti te kroničnim manjkom stručnog kadra.** „*Mladi ljudi sve češće odlaze u inozemstvo u potrazi za boljim prilikama, a među njima je i značajan broj zdravstvenih djelatnika. To naš sustav stavlja pred dvostruki izazov – rastuće potrebe za socijalnom i zdravstvenom skrbi uz istodobno smanjenje raspoloživih kadrova. Rješavanje ovih izazova je zajednički zadatak države, lokalnih zajednica, obrazovnog sustava, zdravstvenih i socijalnih ustanova te civilnog društva, a HUP želi biti partner koji će pomoći stvoriti sustav koji će starijim osobama osigurati dostojanstven život*“, izjavila je **Irena Weber, glavna direktorica HUP-a**. Neka od ključnih pitanja su kako obrazovati i zadržati zdravstvene djelatnike, kako ih adekvatno nagraditi, postoji li potreba za novim obrazovnim programima te je li uvoz radne snage tek privremeno ili dugoročno rješenje. **Maša Smokrović, predsjednica HUP-Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi** ukazala je da postoje ozbiljni izazovi u organizaciji i dostupnosti zdravstvene i socijalne skrbi: najveća koncentracija nalazi se u Zagrebu i središnjoj Hrvatskoj, dok su otoci i ruralna područja, osobito u istočnom dijelu zemlje, suočeni s kroničnim nedostatkom liječnika i medicinskih sestara, posebno u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Razlozi za odlazak zdravstvenih djelatnika iz tih krajeva su višestruki; od manjka slobodnog vremena, nedostatne profesionalne podrške, do ograničenih mogućnosti zapošljavanja i obrazovanja za njihove obitelji, naglasila je Smokrović. ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/hup-konferencija-tko-ce-skrbiti-za-nase-starije-1.webp) *“Vlada je poduzela određene mjere, ali ono što i sami stručnjaci naglašavaju jest da i dalje nedostaje sustavni pristup planiranju ljudskih resursa. Taj je izazov jednako važan za zdravstvenu, kao i za socijalnu skrb. Dugotrajna skrb nije samo pitanje institucija i infrastrukture, već i pitanje uključenosti, dostojanstva i međugeneracijske solidarnosti, stoga je važno da Udruga preuzme aktivnu ulogu u povezivanju struke, zagovaranju ravnomjernije dostupnosti usluga, podršci djelatnicima na terenu i suradnji s donositeljima odluka te postanemo most između prakse i politike*”. Sudionicima konferencije se obratila i **Margareta Mađerić, državna tajnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike**: „*Skrb o starijim osobama jedno je od ključnih područja socijalne, ali i zdravstvene politike za što su potrebna sveobuhvatna i održiva rješenja s ciljem dugoročnog razvoja. Osobita se pozornost posvećuje širenju mreže izvaninstitucijskih usluga radi što duljeg nastavka življenja starijih osoba u vlastitoj lokalnoj zajednici i aktivnog sudjelovanja u životu zajednice, ali i dostatnih smještajnih kapaciteta za starije osobe čije zdravstveno stanje zahtjeva intenzivniju podršku. S tim ciljem u tijeku je izgradnja i opremanje 18 centara za starije osobe ukupne vrijednosti oko 160 milijuna eura. Centri za starije bit će primjer povezivanja sustava socijalne skrbi i zdravstvene skrbi što predstavlja najbolji model osiguranja kvalitetnih i potrebnih usluga u području dugotrajne skrbi za naše starije građane*“. Podsjetila je da je u svibnju ove godine donesen Operativni plan razvoja integrirane dugotrajne skrbi od 2025. do 2030. godine u Republici Hrvatskoj. Državna tajnica je ukazala da plan predstavlja strateški okvir koji definira smjer u kojem želimo ići u području dugotrajne skrbi: od jačanja kapaciteta u zajednici, preko razvoja novih oblika usluga i inovativnih modela skrbi, do bolje koordinacije među institucijama, kao i utvrđivanja potreba i modela razvoja radne snage. Na panel raspravi sudionici su raspravljali o sličnostima i razlikama između Hrvatske i Slovenije. Iako obje zemlje bilježe „odljev skrbi“, stručnjaci su se složili kako obje zemlje imaju potencijal privući zdravstvene radnike i njegovatelje iz drugih država, što otvara prilike za održiviju i pravedniju budućnost sustava dugotrajne skrbi u regiji. Organizatori konferencije su nadležnim institucijama prezentirali sljedeće preporuke: * Nužno osigurati jači partnerski odnos javnog i privatnog sektora u interesu korisnika usluga socijalne skrbi. * Jednaka dostupnost javne i privatne skrbi kroz slobodan odabir sistemom *vauchera*/uputnice. * **Formalizirati obrazovanje njegovatelja kroz uvođenje trogodišnjeg školovanja** (srednjoškolski program), čime bi se zanimanje dobilo jasnu profesionalnu strukturu i status. * Uspostava mehanizama za unaprjeđenje i kontrolu kvalitete usluga te sustavno ocjenjivanje kvalitete. * Pri definiranju kapaciteta uzeti u obzir svu raspoloživu infrastrukturu, u cilju racionalizacije usluge. * Sadašnji sustav financiranja domova stvara velike nejednakosti između korisnika smještenih u decentralizirane domove i onih koji su smješteni u privatne domove. U osobito su nepovoljnom položaju osobe kojima je potreban hitan smještaj. * Transparentno propisivati korisnike socijalne skrbi, ali i pružatelje usluga socijalne skrbi, uz primjenu imovinskog kriterija stvoriti uvjete za povećanje socijalnih naknada, pravedniju raspodjelu i njihovu učinkovitiju dostupnost za najpotrebitije. * Uvođenje porezne olakšice za obitelji koje plaćaju smještaj potrebitima. * Predlažemo da se doplatak za pomoć i njegu koji se priznaje osobi koja ne može sama udovoljiti osnovnim životnim potrebama te joj je potrebna pomoć i njega druge osobe, u slučaju organiziranog smještaja ne gasi, već se usmjeri u instituciju za potrebe korisnika. * **Povećati atraktivnost zapošljavanja zdravstvenog kadra u sustavu socijalne skrbi** kroz zajedničke mjere poslodavaca i resornog ministarstva koje uključuju konkurentne uvjete rada, mogućnosti stručnog usavršavanja i jasne razvojne perspektive. Konferencija „*Tko će skrbiti za naše starije?“* organizirana je u okviru Poslovne akademije Hrvatske udruge poslodavaca (HUPPA) koju HUP uvodi u sklopu projekta HUP Connect: Socijalno partnerstvo za budućnost poslovanja, financiranog iz Europskog socijalnog fonda plus.