HUP: Intervencionizam češće usporava nego pomaže ukupnu ekonomiju

**Na HUP-ovoj Ekonomskoj kavi pod nazivom “Državni intervencionizam: pozitivne i negativne strane” poduzetnici su raspravljali o učincima državnih intervencija i različitih ograničenja na konkurentnost i rast gospodarstva, posebno u sektorima trgovine, poljoprivrede, energetike i financija.** **![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/hup-ekonomska-kava-panelisti-1.webp)** Predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca te istaknuti makroekonomisti upozorili su na rizike koje prekomjerna državna regulacija može imati za poslovanje, ali i istaknuli da država mora preuzeti odgovornost za zaštitu najugroženijih socijalnih skupina. Iz HUP-a su pritom naglasili da bi ciljane mjere sa snažnom subvencijom za građane koji su ekonomski ugroženi, a kojima bi se primjerice u cijelosti pokrili troškovi stanovanja, vode i/ili električne energije, imale puno povoljniji efekt od linearnih mjera za sve građane pa i one s visokim ekonomskim standardom. **Glavna direktorica HUP-a, Irena Weber** je istaknula da svaka pretjerana regulacija, svaka nova prepreka i svako nepotrebno interveniranje guši poduzetnički duh, smanjuje konkurentnost i tjera investicije iz Hrvatske. „Svi su svjesni da država može i mora uskočiti u vrijeme krize, pomoći da svi zajedno prebrodimo krizu, u krajnjoj liniji to jest i uloga države. Međutim previše intervencija često guši inicijativu i inovacije. Intervencije su nužne u krizama, ali one ne smiju postati trajno stanje. Jer kada država preuzme ulogu poduzetnika, tržište gubi svoju snagu, a društvo svoju priliku za rast“ istaknula je Weber. **U prezentaciji glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvoja Stojića,** „Regulacija: koliko košta, kome pomaže i kada staje” istaknuto je da regulacija ima visoku cijenu, kako za poduzetnike, tako i za građane. „Intervencije države trebaju biti ciljane, vremenski ograničene i jasno definirane. Samo tako možemo izbjeći situaciju u kojoj se tržište guši birokratskim opterećenjima, a istovremeno ne rješavamo stvarne probleme građana“, zaključio je Stojić. U panel diskusiji su sudjelovali Martin Evačić, predsjednik HUP-Udruge trgovine i prokurist MarketData d.o.o., Vlado Čondić Galiničić, član HUP-Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede i član Nadzornog odbora Podravka Agri d.o.o., Ante Mandić, član Izvršnog odbora HUP-Udruge energetike i predsjednik Uprave Petrol d.o.o., Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka, prof. dr. sc. Marijana Ivanov s Ekonomskom fakulteta u Zagrebu te dr. sc. Damir Novotny, ekonomski analitičar. **Vlado Čondić Galiničić** zaključio je da su mjere Vlade razumljive, ali da nikako ne idu u korist poticanju rasta proizvodnje. “Sve mjere moraju biti usmjerene na poticanje proizvođača i investitora, baš kao i u svakoj drugoj industriji. Mi imamo resurse, znanje i poziciju, a trenutno smo previše ovisni o uvozu. Moramo krenuti od početka jer postoji nekoliko razina problema koje je nužno riješiti - administrativni i zakonski okvir, koji se u zadnje vrijeme mijenjao čak 19 puta, od čega pet puta suštinski. A poljoprivreda traži stabilnost. Nužno je donijeti zakon koji će štititi dobre proizvođače bez obzira na njihovu veličinu, a eliminirati one koji ne proizvode i žive isključivo od poticaja. Takav zakon bio bi jasna poruka države: oni koji rade kvalitetno dobit će podršku, a oni koji ne rade - neće. Moramo ulagati u prerađivačke kapacitete i ojačati ih, jer postalo je porazno da uvozimo čak i sirovine umjesto da ih sami proizvodimo. Naš cilj je konkurentnost. Novaca ima, samo ga treba usmjeriti na pravi način”, rekao je Čondić. **Ante Mandić** je pak poručio kako je vidljivo da državni intervencionizam posustaje, i da se izlazi iz tog koncepta. “Bilo je vrijeme kada su te intervencije i bile potrebne, u vrijeme zdravstvene i energetske krize. No, danas imamo možda i najbolji primjer s naftom i naftnim derivatima, kad se ukidanjem regulacija nije dogodilo ništa revolucionarno ni zabrinjavajuće, cijene su ostale potpuno normalne i prihvatljive. Vjerujem da će se slično događati i s ostalim energentima. Također, kad govorimo o energiji, bitno je da se, kroz novac koji će država trošiti, ciljano pomaže onima kojima je stvarno ta pomoć potrebna, a s druge strane stimulira poslovne koncepte koji na srednjoročnom horizontu zapravo nude dobra rješenja i po pitanju priuštivosti energenata, dakle povoljnije cijene - primjerice poticati proizvodnju na mjestu lokacije, utjecati odnosno investirati i u mrežu, i svakako doći do toga da tržište bude slobodno”, kazao je Mandić. **Tamara Perko** podsjetila je da je bankarski sektor stabilan i potpuno konvergiran prema EU, s kamatnim stopama i naknadama među najnižima. „Što se bankarskog sektora tiče, on je stabilan, potpuno je konvergirao prema EU, s kamatnim stopama i naknadama među najnižima u EU. Ako gledamo regulativu, imamo analizu gdje vidimo da imamo 64 ograničenja, da smo u europskom vrhu po ograničenjima koje nam država nameće, što postavlja pitanje zašto je to tako, a bankarski sektor je stabilan, konvergirao je, imamo najbolje uvjete, a i dalje imamo ograničenja. Čemu rješavamo probleme koji uopće ne postoje“, zaključila je Perko. **Damir Novotny** je naglasio da banke održavaju visoku kvalitetu usluga zahvaljujući prihodima, uključujući i nekamatne prihode financijskog sektora. “Najgore što bi se moglo dogoditi jest da ukidanje jednog dijela prihoda kao posljedicu dovede do pokušaja da se gubitak prihoda barem djelomično nadoknadi drugim prihodima poput viših kamatnih stopa, što bi u konačnici značilo veće troškove za same potrošače. U suprotnom, ako se usluga ne može naplatiti onda će možda biti tek djelomična, pa neće moći nastaviti ulagati istim tempom u kvalitetu financijske usluge i sigurnosti“, upozorio je Novotny. Smatra da, ako Vlada želi pomoći pojedinim skupinama, to treba činiti kroz ciljane subvencije, a ne ukidanjem naknada. **Prof. dr. sc. Marijana Ivanov** poručila je da „prekomjerno uplitanje države u tržište sigurno neće povećati produktivnost ni konkurentnost“. „Umjesto populističkih poteza, potrebno je ulagati u inovacije, infrastrukturu i smanjenje energetskih troškova za proizvođače. Političari kao da su zaboravili da je energetska kriza završila još 2023. godine“, istaknula je Ivanov koja je napomenula i da se pri donošenju mjera treba gledati s makroekonomske strane objedinjujući sve utjecaje pojedinačne mjere na ukupnu ekonomiju. **Martin Evačić** istaknuo je da je najviše intervencija bilo u trgovačkom sektoru, što je pogodilo domaće proizvođače i povećalo uvoz hrane. “Upozoravali smo na to i nažalost, pokazalo se točnim, što svake godine vidimo u bilancama. Svaka mjera mora imati jasno trajanje i kalkulaciju koristi, a kod nas se često uvode bez rokova i dublje analize“, zaključio je. Zajednički zaključak HUP-ove Ekonomske kave jest da mjere i subvencije moraju biti ciljane i direktno usmjerene na socijalno ugrožene građane te da je potrebna jača suradnja poduzetnika i Vlade. Samo jake i konkurentne tvrtke mogu investirati, jačati primanja svojih zaposlenika i više zapošljavati, a to je jedini put do blagostanja društva u cjelini. Mjere moraju ciljati na jačanje, a ne slabljenje gospodarstva i to naročito sektore budućnosti kako bi imali Hrvatsku kakvu poslodavci vide: Hrvatska zadovoljnog i dobro plaćenog radnika, umirovljenika, jake ekonomije i stabilnih javnih financija.