HUP predlaže izmjene sustava bolovanja

**Na drugoj sjednici Izvršnog odbora Hrvatske udruge poslodavaca raspravljalo se o ključnim temama za hrvatsko i europsko gospodarstvo, uključujući potencijal kojeg Višegodišnji financijski okvir Europske unije (VFO) za razdoblje 2028.–2034. donosi za hrvatsko gospodarstvo te potrebu reforme sustava bolovanja u Hrvatskoj.** **![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/front-view-doctor-holding-medical-element.webp)** **EU proračun: Potrebna veća fleksibilnost i otpornost** Izvršni odbor HUP-a upozorio je na izazove koji proizlaze iz završetka instrumenta Next Generation EU (NGEU) te istodobne potrebe za otplatom zajedničkog europskog duga. To bi moglo rezultirati značajnim smanjenjem ukupnih dostupnih proračunskih sredstava za ključne politike – i do 60% u odnosu na prethodni proračunski okvir. Stoga HUP predlaže da se iskoristi puni potencijal koji sredstva iz novog MMF-a mogu donijeti hrvatskom gospodarstvu kroz veću fleksibilnost u programskim okvirima, češće valuacije efikasnosti proračunskih stavaka te bržu i efikasniju realokaciju neiskorištenih fondova na prioritetne stavke i potentne projekte u visokoj fazi gotovosti. (obrambeni sustav, energetski sektor, itd.). Zbog rastućih sigurnosnih izazova, HUP ističe potrebu za povećanjem izdvajanja za obranu, ali i očuvanjem potpore ulaganjima u istraživanja i inovacije, energetsku tranziciju te istraživanje i razvoj. Kako bi se povećala ulaganja u RDI, potrebno je povećanje alokacije za tu namjenu što se može postići ciljanim programima na nacionalnoj razini. Podržava se širenje mandata institucija poput EIB-a, EBRD-a i nacionalnih razvojnih banaka, uz uklanjanje sektorskih isključenja, uključujući i obrambeni sektor. HUP se zalaže za pojednostavljenje financijskih instrumenata EU, usmjerenost na projekte visoke dodane vrijednosti te razvoj pan-europskog tržišta kapitala i dostupnijih equity instrumenata. Podržavamo i uvođenje klauzule „Made in EU“ kao alat za jačanje europskih opskrbnih lanaca kritičnim sirovinama, uz uravnoteženi pristup međunarodnoj trgovini. Zaključno, HUP ističe da ciljanim politikama i programima možemo koristiti novi VFO za jačanje otpornosti i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, sredstvima iz EU fondova ubrzati zelenu i digitalnu tranziciju te povećati konkurentnost domaćih tvrtki. **Prijedlog reforme bolovanja: Smanjiti teret za poslodavce** Hrvatska udruga poslodavaca uputila je i očitovanje Ministarstvu zdravstva na Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. HUP predlaže da se broj dana bolovanja kojeg plaćaju poslodavci smanji s 42 na 7 dana, čime bi se uspostavio pravedniji sustav i smanjile zlouporabe instituta bolovanja. Sustav kojeg imamo negativno utječe na produktivnost, stvara nepravdu među zaposlenicima te predstavlja značajno financijsko opterećenje za poslodavce. HUP je svom očitovanju uključio i međunarodne usporedbe koje pokazuju da Hrvatska ima jedan od najizdašnijih sustava bolovanja u EU. Primjeri iz drugih zemalja: · Poljska – 33 dana (14 za starije od 50 god.), · Slovenija – 30 dana, · Španjolska, Mađarska, Švedska – 14-15 dana, · Slovačka – 10 dana, · Finska, Latvija – 9 dana, · Rumunjska, Irska – 5 dana, · Litva, Bugarska – 2 dana, · Cipar i Portugal – nema bolovanja na teret poslodavca. HUP ističe da uz doprinose za zdravstvo, poslodavci snose i troškove naknada plaća i operativne gubitke zbog izostanaka s posla. S obzirom na to da je HZZO 2024. ostvario višak prihoda od gotovo 460 milijuna eura te da se očekuje daljnji rast prihoda, fiskalni prostor za rasterećenje poslodavaca svakako postoji. Poziv na dijalog HUP poziva Ministarstvo zdravstva na otvoreni dijalog o reformi sustava bolovanja, izražavajući spremnost za daljnju suradnju u cilju pravednijeg, održivijeg i konkurentnijeg zdravstvenog sustava u skladu s europskom praksom.