Izvoz hrane napokon raste

**Hrvatska je u prvih jedanaest mjeseci prošle godine izvezla hrane i živih životinja u ukupnom iznosu od gotovo 1,4 milijarde eura, što predstavlja rast od 7,1 posto u odnosu na isto razdoblje godinu prije.** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/d06377525a0959d47fe756d0e45349c7.webp) Istodobno, uvoz hrane i živih životinja iznosio je oko 2,3 milijarde eura ili 2,2 posto više nego u prvih jedanaest mjeseci 2017. godine. Podaci su to državne statistike koji oslikavaju promjene koje su se dogodile u hrvatskoj poljoprivredi. Djelatnost koja se još donedavno smatrala "problematičnom" i kojoj je malo tko davao šanse za opstanak u EU posljednjih je godina postala jedan od generatora hrvatskog izvoza. Vidi se to i prema podatku da je izvoz hrane lani rastao po trostruko višim stopama od uvoza hrane. Hrvatska, doduše, i dalje više hrane uvozi nego što je izvozi, no promjena trenda dovela je do značajnog smanjenja minusa koji u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ostvarujemo sa svijetom. Pozitivne trendove u poljoprivredi potvrđuje i usporedba s 2015. godinom. Naime, u protekle tri godine izvoz hrane i živih životinja povećan je 13 posto. U 2015. smo, prema podacima DZS-a, izvezli hrane vrijedne 1,2 milijarde eura. U istom razdoblju se uvoz hrane i živih životinja smanjio 8,1 posto. Ovdje valja reći kako se naši proizvodi ne izvoze samo u ostale članice EU, nego i u zemlje regije, pa i šire. "Negativna bilanca vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenim proizvodima manja je za jedan posto, a pokrivenost uvoza izvozom u 2018. je porasla i iznosi 66,13 posto te je jedna od najviših vrijednosti u posljednjih sedam godina", hvale se u Ministarstvu poljoprivrede u kojem ističu i da se pokrivenost uvoza izvozom u posljednjih sedam godina kretala u rasponu od 57 pa do 67,14 posto. U Ministarstvu dodaju kako je pozitivna vanjskotrgovinska razmjena prisutna u segmentu žitarica, uljarica, riba i šećera, kao i živih svinja, peradi i konzerviranih mesnih proizvoda, ali i uljane repice, jogurta, kiselog mlijeka, krastavaca, slada, džema, marmelada, umaka, juha i sladoleda. Napominju i da je prosječna površina po poljoprivrednom gospodarstvu u stalnom porastu: dok su u 2013. gospodarstva imala u prosjeku 9,98 hektara zemljišta, u 2016. su imala 11,62 hektara. Dodaju i kako je vrijednost otkupa i prodaje proizvoda od 2015. u porastu. Prvi pokazatelji za 2018., ističu, pokazuju da je vrijednost otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda iznosila 7,35 milijardi kuna, što je 9,2 posto više nego 2015. \- Ovo su prvi pokazatelji koji jasno dokazuju da se poljoprivreda oporavlja i raste. Netko će reći da su to sitni postoci, ali nama, kao i poljoprivrednicima, puno znače. Vjerujem da će u sljedećih godina ti pokazatelji biti još bolji jer će sve investicije koje smo pokrenuli, posebno kroz Program ruralnog razvoja, ali i Operativni program za pomorstvo i ribarstvo, donijeti zapošljavanje, rast prihoda i povećanje finalnih proizvoda koji nose dodanu vrijednost - istaknuo je Tomislav Tolušić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede. (Autor/izvor: [SEEbiz](http://www.seebiz.eu/izvoz-hrane-napokon-raste/ar-190540/) / Jutarnji list)