Izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u 2021. narastao za gotovo 15 posto, ali prati ga i rast deficita

**-Pokrivenost uvoza izvozom porasla je s 67 na 69 posto-** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/001bb9623c27c8486d8e88546ec05e89.webp) Nakon što je zbog posljedica pandemije u 2020. deficit vanjsko-trgovinske razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda bio manji za čak 32 posto u odnosu na 2019., u ovoj godini se polako vraćamo starim, nepovoljnim trendovima. Tako je od početka 2021. deficit porastao za 7,5 posto, unatoč solidnom rastu izvoza od gotovo 15 posto. „Trend smanjenja deficita vanjsko-trgovinske razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u odnosu na prethodnu godinu zaustavljen je sa sedmim mjesecom 2021. godine u kojem je deficit porastao za 5 posto, a rast deficita nastavlja se i u kolovozu“, izjavila je Žaklina Jurišić, voditeljica Odjela za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK, pa pojasnila kako je to bilo za očekivati jer je nakon oporavka od korone došlo do konsolidacije i normalizacije potražnje kroz oporavak HoReCa kanala i turističke potrošnje. Statistika pokazuje da nam izvoz u prvih osam mjeseci 2021., u odnosu na isto razdoblje lani, bilježi rast od 14,6 posto i iznosi 1,647 milijarde eura (povećanje od 210 milijuna eura). Uvoz je porastao za 12,3 posto i iznosi 2,402 milijarde eura (povećanje od 262 milijuna eura), a deficit je povećan za 7,5 posto, odnosno za 53 milijuna eura, i iznosi 755 milijuna eura. Pokrivenost uvoza izvozom porasla je s 67 na 69 posto. U izvozu su najzastupljenije žitarice (12,3 posto ukupnog izvoza), različiti prehrambeni proizvodi visokog stupnja prerade (10,2 posto), ribe (9,7 posto), proizvodi na bazi žitarica i škroba (8,3 posto) te pića i alkohol (6,8 posto). Najviše uvozimo meso (9,9 posto ukupnog uvoza), proizvode na bazi žitarica i škroba (8,7 posto), mlijeko, jaja i med (7,8 posto), pića i alkohol (7,7 posto) i hranu za životinje (7,6 posto). Hrvatska ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni žitarica (147,1 milijuna eura), ribe (60,6), uljarica (26,7), mesnih i ribljih prerađevina (11,6) i duhana (0,3). Žitarice i uljarice čine preko 70 posto suficita. U svim ostalim kategorijama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ostvarujemo deficit. Najveći deficit prisutan je u razmjeni mesa (181,6 milijuna eura), mlijeka i jaja (138,3), voća (131,5), hrane za životinje (129,4) i povrća (77,8). „Upravo proizvodnje u kojima generiramo najveći deficit - stočarstvo, voćarstvo i povrćarstvo, uključujući njihovu preradu, trebale bi postati fokus mjera poljoprivredne politike u idućem programskom razdoblju 2023. – 2027. godina. Očekujemo kako će nacionalne i potpore iz EU fondova za ulaganja u dugotrajnu imovinu u poljoprivredi i preradi te kvalitetna rješenja u raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem pridonijeti povećanju obujma proizvodnje i produktivnosti rada, povećati samodostatnost i smanjiti negativnu trgovinsku bilancu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Nužna nam je promjena strukture proizvodnje. Nije dobro da izvozimo sirovinu, a s druge strane imamo visok uvoz proizvoda stočarstva – mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda te proizvoda na bazi žitarica i škroba, odnosno proizvoda s visokom dodanom vrijednosti“, naglasila je Jurišić. Za 2020. sada sa sigurnošću možemo zaključiti kako se radi o godini sasvim neuobičajenih kretanja uvoza i izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Prvenstveno zbog utjecaja pandemije, zabilježeno je povećanje izvoza, smanjenje uvoza te smanjenje deficita u odnosu na 2019. Tako je deficit u 2020. bio manji za čak 32 posto u odnosu na 2019.