Kretanje BDP-a u trećem kvartalu ove godine

**Zbog utjecaja turističke sezone treći kvartal je nešto značajniji za hrvatsko gospodarstvo od ostalih kvartala jer su u njemu ostvaruje oko 28% godišnje vrijednosti BDP-a te približno 40% godišnje vrijednosti izvoza roba i usluga. Stoga su se s posebnom pažnjom očekivali danas objavljeni podaci o kretanju BDP-a u tom kvartalu.** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/274435affbdbf582949638194a0a7d90.webp) Ti podaci pokazuju da je pod utjecajem pandemije i prvenstveno znatno lošijih ostvarenja u turizmu BDP na godišnjoj razini pao za 10%. Pritom je očekivano najveći negativan utjecaj imao realni pad vrijednosti izvoza usluga od 32,3%, a potom i pad osobne potrošnje, odnosno potrošnje stanovništva od 7,5%. S druge strane, proizvodna metoda obračuna BDP-a pokazuje da je pod utjecajem takvog kretanja potražnje daleko najveći utjecaj na pad bruto dodane vrijednosti ili pojednostavljeno proizvodnje, imala grupa djelatnosti koja objedinjuje trgovinu na veliko i malo, prijevoz, ugostiteljstvo te usluge smještaja čiji je BDV smanjen 24,4%. Bruto dodana vrijednost prerađivačke industrije istodobno je u drugom kvartalu smanjena za neznatnih 1,6%. S obzirom da je u prvom ovogodišnjem kvartalu ostvaren tek neznatan rast BDP-a, a u drugom izražen pad od čak 15,4%, ukupan pad na razini prva tri kvartala iznosio je 8,8% i približio se procijenjenom padu za cijelu godinu koji bi prema zadnjoj procjeni Ministarstva financija trebao iznositi 8,0%, a prema zadnjoj procjeni Europske komisije -9,6%. Daleko najveći negativan utjecaj na kretanje BDP-a u prva tri kvartala imao je realni pad izvoza usluga od čak 47,1%, a potom i realni pad osobne potrošnje koja čini oko 40% ukupne potražnje od 7,1%. Na pad izvoza usluga utjecala su daleko manja ostvarenja u turizmu, dok je na pad osobne potrošnje najviše utjecalo zatvaranje gospodarstva u drugom kvartalu te znatno smanjivanje sklonosti potrošnji zbog nesigurnosti izazvane pandemijom. Tako je uz lagani nastavak rasta neto plaća i umjereno negativne trendove na tržištu rada zahvaljujući mjerama Vlade RH za očuvanje radnih mjesta, nakon ožujka došlo do znatnog usporavanja kreditne aktivnosti prema stanovništvu. Pored smanjivanja ovih kategorija potražnje zabilježen je i pad bruto investicija u fiksni kapital za 5,2%, a povećano je stanje zaliha te državna potrošnja za 2,2%. Smanjivanje ukupne potražnje je dovelo do smanjivanja proizvodnje roba i usluga, pri čemu je najveći pad zabilježen kod trgovine na veliko i malo, prijevoza te ugostiteljstva, ali i do smanjivanja realne vrijednosti uvoza roba i usluga od 15,8%. Međutim, kod većeg broja djelatnosti zabilježen je rast, pri čemu su najviše stope od oko četiri posto zabilježene kod informacija i komunikacija te građevinarstva. Svi ovi trendovi približno su odgovarali kretanjima na globalnoj razini, kao i kretanjima na razini EU. Točnije, gospodarska aktivnost na razini Europske unije smanjena je u prva tri kvartala za 7,0% pri čemu je kod svih dvadeset članica za koje su dostupni podaci došlo do pada BDP-a. Pritom je najveći pad od 11,5% zabilježen u Španjolskoj, a najmanji od 1,4% u Litvi. Sve članice pogođene su pandemijom i padom domaće i inozemne potražnje, a također ih je obilježila i smanjena sklonost potrošnji. Prema podacima Eurostata sezonski prilagođena stopa štednje stanovništva EU u odnosu na prethodni kvartal je u drugom kvartalu skočila na 23,9%, daleko najvišu kvartalnu razinu u razdoblju od početka 2008. godine za koje su dostupni podaci, dok je istodobno stopa investiranja bila najniža, a pad potrošnje per capita daleko najizraženiji. Dakle, i današnji podaci o kretanju BDP-a pokazali su da je situacija u hrvatskom gospodarstvu u ovoj godini loša, ali je u skladu s očekivanjima i posljedicama pandemije, te u skladu s kretanjima u globalnom okruženju. [Pročitajte](https://www.instore.hr/content/issues) arhivu InStore magazina kako bi se informirali o sličnim vijestima. Primajte [prvi](https://email.b2bmedia.org/x/plugin/?pName=subscribe&MIDRID=S7Y1BAAA38&pLang=hr&Z=959582726) najnovije vijesti iz FMCG sektora.