Ministrica Vučković na okruglom stolu "Kakvu hranu jedemo"

**Nije tajna kako je hrvatski plan do 2030. vrijednost poljoprivredne proizvodnje povećati s trenutačnih nešto manje od 20 milijardi na 30 milijardi kuna.** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/8ab37192b47a1fe9c4caba4de3bb5e53.webp) Rat u Ukrajini donosi snažne poremećaje u opskrbi hranom i neizbježan globalni rast cijena, no Hrvatska će imati dovoljno hrane što će, naravno, Vlada, a samim time i resorno Ministarstvo poljoprivrede, određenim aktivnostima i podupirati. Jesenska je sjetva prošla jako dobro, pripreme za proljetnu sjetvu tekle su dobro, a mi sad s poljoprivrednim proizvođačima razmišljamo već i o jesenskoj sjetvi, o sjemenu... Na razini EU radimo i na određenim prijedlozima koji bi mogli doprinijeti usporavanju nekih loših posljedica ove krize, a i strukturno ćemo nastaviti raditi na osnaživanju sektora - kazala je ministrica poljoprivrede Marija Vučković na prvom u nizu okruglih stolova Večernjeg lista na temu Kakvu hranu jedemo – Što donosi strateški plan poljoprivrede RH do 2027. godine u okviru nove Zajedničke poljoprivredne politike EU. Nije tajna kako je hrvatski plan do 2030. vrijednost poljoprivredne proizvodnje povećati s trenutačnih nešto manje od 20 milijardi na 30 milijardi kuna. \- Cilj je ambiciozan, ali ne i nedostižan, s obzirom da posljednje dvije godine poljoprivredna proizvodnja raste i vrijednosno i količinski - objasnila je. A s njom su se složili i drugi sudionici okruglog stola, čelnik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović, prof. dr. sc. Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta, konzultantica Smartera za poljoprivredu i prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić te drugonagrađeni u Večernjakovu projektu Zlata vrijedan u 2020. godini Kristijan Pandek iz OPG-a Pa-Vita. Jakopović poziva potrošače da svaki proizvod okrenu naopačke, pogledaju gdje je proizveden. - Ako je domaći, to je jedna dodana vrijednost za cjelokupni lanac pa makar je i koji postotak skuplji. U konačnici će on, ako će konstantno biti kupovan i ako će rasti domaća proizvodnja, pojeftiniti – i dugoročno biti još jeftiniji – poručio je Jakopović, dok prof. Grgić apelira na potrošače da ne strahuju i da se ne stvara panika gdje je nema. - Imat ćemo dovoljno hrane, ali bismo svi mi trebali govoriti o dobrim primjerima iz hrvatske poljoprivrede jer ih ima, o dobrim potezima državne administracije te dobrim potezima drugih koji sudjeluju u prehrambenom lancu. Ako budemo govorili samo o lošem, onda u vodu pada i naša želja da što više mladih ljudi uđe u poljoprivredu jer tko bi išao tamo gdje je teško – rekao je. Blažić kaže kako je Hrvatska kao dio zajedničkog europskog tržišta sigurno u mogućnosti imati hranu za sve svoje stanovnike, te da u ovom trenutku upravo onih proizvoda za koje se očekuje da će biti deficitarni u EU, a to su žitarice i uljarice, proizvodimo dovoljno - i za izvoz. \- Naši proizvođači znaju proizvoditi te kulture i visoko su konkurentni te se ne trebamo bojati da ćemo tu imati nekih problema. S nekim voćnim vrstama, mlijekom..., možda će biti problema i nekih manjih poremećaja, ali se narod ne mora bojati da će biti gladan i oskudijevati u prehrambenim potrebama. - Apeliram na naše potrošače da biraju prvenstveno hrvatske proizvode, s oznakama mlijeko, meso, jaja, med s hrvatskih farmi... - kazao je pak Kristijan Pandek, zapitavši se imamo li mi kao društvo pravo potrošiti još jedno programsko razdoblje ZPP-a, a ne vidjeti bolju sliku Hrvatske u cjelini? Krajem lanjske godine Hrvatska je EU poslala svoj strateški plan u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU. Bi li kriza na istoku Europe mogla bi bitno promijeniti europske prioritete, među kojima su u novom razdoblju Zeleni plan i okolišno-klimatski ciljevi i strategija Od polja do stola. Ministrica Vučković kaže kako ne vjeruje da će se odustati od tog konteksta, EU će se i dalje zalagati za provedbu viših zelenih ambicija, za očuvanje resursa, zraka, tla i vode za budućnost. Činjenice vezane za resurse nisu dobre i svaki dan se diljem svijeta susrećemo s klimatskim nepogodama i promjenama koje ne treba ignorirati. No nova situacija dodatno ukazuje i uvoznu ovisnost EU koju ne treba ignorirati, a što, sukladno i stajalištima Hrvatske, nikad nije ni trebalo ignorirati, kazala je ona. - Što se tiče nacionalnog strateškog plana kojega je Hrvatska podnijela EU, mi smo i u tom nacrtu predvidjeli značajna sredstva za ono što Hrvatsku posebno tišti, a to su produktivnost, konkurentnost, povezanost naših proizvođača, njihova blizina tržištu - ističe Vučković. U fokusu su i pravičnost dohotka i širina korištenja potpora kao sigurnost dohotka, a nisu se zanemarili ni zelena ambicija kao i socijalna uključenost i razvoj ruralnog prostora. \- Ono za što se mi zalažemo jest prepoznavanje specifičnosti svake zemlje. Hrvatska svake godine ulaže značajna nacionalna proračunska sredstva u podupiranje osjetljivih sektora ili onih koji mogu stvarati dodanu vrijednost. No ako budućnost bude mirnija usmjeravat ćemo ih u podizanje konkurentnosti i strukturne promjene. Mislim da je naš strateški plan dobar, da on ističe potrebu veće prehrambene sigurnosti u područjima u kojima Hrvatska ima određene prednosti, povezivanja hrvatskih poljoprivrednih sektora i lanca bolje nego je to bilo dosad, odgovarajuće potiče i mlade i generacijsku obnovu te udovoljava devet specifičnih ciljeva (po tri ekonomska, zelena i socijalna) iz ZPP-a - napomenula je Vučković, ističući kako ne očekuje da neće biti primjedbi EU, ali tako je kod svih programa i kod svih članica. Jakopović kaže kako od prvoga dana HPK i Copa i Cogeca, kojih je član, upozoravaju kako u vrijeme krize i prijetnje eskalacije u svim sektorima nijedna od članica EU ne smiju zatvoriti svoje unutarnje granice, a trenutačno se zagovara da EU poljoprivrednici zasiju svaki pedalj raspoložive zemlje i da se ona stavi u funkciju. Prof. Grgić kaže kako samodostatnost nije zatvaranje granica koje danas neki zazivaju. - Samodostatnost i proizvodnja nisu uvjet da nešto potrošite samo unutar vlastite države. Moramo biti otvoreni, proizvesti dovoljno s dodanom vrijednosti i za izvoz, a uvijek ćemo dio roba morati i uvoziti – objašnjava. Na pitanje koliko će po njemu rat u Ukrajini utjecati na proizvodnju i prehrambenu sigurnost, kaže kako će zaokret ili zaustavljanje nekih ciljeva ZPP-a biti obrnuto proporcionalno trajanju krize. Ako ona završi do kraja godine nema nijednog razloga da se ciljevi EU prolongiraju. No ako se ona proširi, tad će sigurno doći do zaokreta i pitanja ima li hrane dovoljno ili nema. - Apeliram na sve one koji sada nastupaju da ne plaše naše potrošače. Hrane ima dovoljno i ne treba stvarati zalihe jer je Hrvatska u osnovnim proizvodima dostatna. Imamo i robne zalihe, a blagodat je i naše članstvo u EU - kako će biti u Njemačkoj bit će slično i u Hrvatskoj - samo što smo na različitoj razini dohotka - odgovorio je. Osvrćući se na visoki rast cijena žitarica i uljarica, i prije krize u Ukrajini, Blažić dodaje kako su naši ratari, unatoč pogođenosti visokim cijenama energenata i drugim troškovima, svjesni visokih cijena na tržištu i burzama što će sigurno iskoristiti i ove godine. Stočari su godinama na gubitku, iako je resorno ministarstvo davalo određene potpore i krizne mjere i tu vide priliku da ostvare dobre rezultate. U stočarskom sektoru gdje su relativno još uvijek niske cijene mesa te je godinama u zoni gubitka. ministarstvo je davalo određene potpore i krizne mjere da im se izađe u susret, a što se tiče strateškog plana, očekuje se se da će eko sheme u prve dvije godine ZPP-a biti u fazi prilagodbe ili čekanja, kako bi se zbog trenutačne izvanredne situacije proizvelo što više, a ne manje, kako se očekuje provođenjem Zelenog plana. A dok cijene hrane rastu, možda u najpodčinjenijem položaju su mljekarske farme na udaru visokih cijena inputa, posebice stočne hrane, a ne mogu podići svoju cijenu prema otkupljivačima, potvrdio je Pandek, ističući kako je to neodrživo. Ministrica Vučković kazala je kako su što se tiče pravičnosti potpora ministarstvo u strateškom planu nudi redistribuciju dohotka, umjesto dosadašnjih 10 posto na prvih 20 ha, 20 posto na prvih 30 ha, što je u brojkama 374 milijuna eura za preraspodijeljenu potporu za prve hektare. Vezano za investicijske mjere, preciznije je određen maksimalni postotak kojeg mogu dobiti velika gospodarstva. Nama trebaju i mikro i mala, i srednja i velika gospodarstva, a posebnu šansu vidimo u razvoju malih i srednjih zdravih gospodarstava koji će, kao i u svakoj zemlji, nositi bilo koji segment razvoja pa tako i poljoprivrede. - Što se tiče sektora mljekarstva i svih sektora stočarstva, potpore su posljednjih godinu i pol bile posebno usmjerene na njih. Izmjene Programa ruralnog razvoja ipak su donekle amortizirale udare, posebice mjera dobrobiti životinja u vrijednosti 260 milijuna kuna, koju koristi jako veliki broj proizvođača, a prije je cijela alokacija bila 90 milijuna kuna. Dodatna mjera je i apliciranje stajskog gnojiva na oranicama - istaknula je ministrica te dodala kako je sljedeći korak usmjeravanje posebnih investicijskih sredstava za mliječne farme i opremanje mliječnih farmi, financiranje prvotelki... Stočarstvo je uvijek jedan od pokazatelja razvijenosti poljoprivredne proizvodnje. Kod nas je došlo u žižu negativnog unazad 30-ak godina, odvajanjem stočarske proizvodnje od ratarske, pa nema garancija da će pšenica i kukuruz koji se obilno podupiru potporama ostati u stočarskoj proizvodnji. Izvozi se, dok odvajanje površina od stoke, naravno, poskupljuje stočarsku proizvodnju, objasnio je Grgić, pa je to i jedan od razloga što i izmjene i dopune novog zakona o poljoprivrednom zemljištu predviđaju ograničavanja budućih ratarskih površina za one koji nemaju određen broj uvjetnih grla i slično. Cijene mlijeka i mesa bile su još koliko-toliko ujednačene, a uzlet je krenuo potkraj lansjke godine. Goveđe i juneće meso skuplji su već i 20%. S obzirom na promjene kroz ZPP, zelenu arhitekturu EU i slično, cijene će i dalje rasti - i hrana neće više biti tako jeftina, objašnjava Blažić. S druge strane, i udio sredstava u ZPP-u u odnosu na cijeli proračun EU pada, što će se također odraziti na cijene. Grgić kaže kako u lancu "od polja do usta" imamo proizvođače, prerađivače, trgovce i potrošače. Domoljublje tražimo samo od proizvođača i potrošača, a oni u sredini ostvaruju ekstra profit. - Problem hrvatske poljoprivrede je da govorimo samo o potporama, a ne i o efikasnosti, jer sve ono što se u konačnici dešava plaća potrošač - kazao je pozvavši ministricu za zadrži proizvođače da proizvode. - Ako to uspijete u ovoj i sljedećoj godinu, učinili ste najviše što možete u svom mandatu - poručio je Grgić. Autor: Jolanda Rak-Šajn, Izvor: [Agrobiz](https://www.agrobiz.hr/agrovijesti/ministrica-vuckovic-na-vecernjakovom-okruglom-stolu-kakvu-hranu-jedemo-16964)