Nema konsenzusa o oporezivanju digitalnih usluga

**-Održan poslovni doručak o četvrtom krugu porezne reforme-** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/b6b27e085b70173b6a55a659fcaac58d.webp) „Četvrti krug porezne reforme uključuje izmjenu čak devet poreznih zakona koji bi trebali donijeti rasterećenje od 2,4 milijarde kuna. Uz izmjenu nacionalnih propisa čut ćete više i EU propisima te trendovima oporezivanja digitalnih usluga koji kod nas još ne postoje. Ovakva događanja odlična su prilika za promicanje stručnih znanja, a veliki odaziv pokazuje da je tema pogođena“, istaknula je glavna tajnica ICC-ja Hrvatska Sunčanica Skupnjak Kapić na poslovnom doručku o četvrtom krugu porezne reforme na temu Izmjene i dopune poreznih propisa od 1. siječnja 2020. Partner u odjelu poreznog savjetovanja Deloittea Dražen Ninčević je rekao da je 12. mjesec već tradicionalno vrijeme okupljanja ljudi koji se bave porezima jer stalno imamo promjene sustave. „Danas ćemo se, uz aktualne teme, baviti i europskim konvencijama i direktivama koje imaju utjecaja i na hrvatski sustav oporezivanja. Porezni sustav ne može riješiti suštinske probleme našeg gospodarstva, ali svakako može pomoći i olakšati život poduzetnicima“, proučio je Ninčević. Promjene iz područja PDV-a prezentirala je viša menadžerica u odjelu poreznog savjetovanja Deloittea, Tatjana Orešković Trcin, naglasivši da je područje PDV-a regulirano na dvije razine, nacionalnoj i na razini EU. „Mjere Unije pokušavaju donijeti pojednostavljenje i osigurati zajedničko postupanje svih zemalja članica u odnosu na međudržavnu trgovinu. Tako da kad govorimo o poreznoj reformi moramo uz zakon o PDV-u moramo uzeti u obzir i izmjene Provedbene uredbe gdje imamo relevantne članke i propise koje morate poštivati u svom poslovanju. Promjene sumo sumirali na osam najznačajnijih. Prva mjera je PDV ID broj kupca – prema novim pravilu on je materijalni uvjet za primjenu oslobođenja za stjecatelja u zemlji u koju se roba otprema. Mora se uključiti na račun kojeg izdajete i morate tu isporuku prijaviti. Druga mjera se također odnosi na oslobođenje, propisuje dokaze koje je potrebno osigurati, a to su dva neovisna i neproturječna dokumenta koja su izdala dvije različite strane. Ostale izmjene harmoniziraju pravila za 'call-off-stock' na razini EU, isporuke u nizu i neke lokalne specifičnosti“, pojasnila je Orešković, dodavši kako je prosinac korektivno razdoblje za PDV te da još uvijek ima dovoljno vremena za uvođenje svih promjena. Što se tiče poreza na dobit, novosti je detaljnije predstavio Adrian Hammer, viši menadžer u odjelu poreznog savjetovanja Deloittea, ustvrdivši da se nalazimo u razdoblju tektonskih promjena poreznih sustav na globalnoj razini jer se nastoje pozatvarati rupe kroz koje je curio novac iz proračuna država diljem svijeta. „Promjene koje dolaze možemo svrstati u dvije kategorije: domaće, koje su više kozmetičke prirode te ozbiljne EU mjere protiv izbjegavanja oporezivanja“, kazao je Hammer, uz napomenu da smo u Hrvatskoj uvijek bili konzervativni po pitanju poreza na dobit. „Ono što možemo vidjeti iz promjena je da postoji puno mogućnosti za smanjenje poreznog opterećena. Nova pravila protiv premještanja dobiti proširuju se na izlazno oporezivanje kod prijenosa imovine iz sjedišta u stalnu poslovnu jedinicu i obrnuto te hibridnu neusklađenost“, rekao je, a onda se osvrnuo na digitalno oporezivanje. „Nema konsenzusa na svjetskoj razini o oporezivanju digitalnih usluga, no predlažu se dva pristupa – oporezivanje dobiti i oporezivanje prihoda. Usluge koje će se oporezivati su online oglašavanje, prodaja podataka korisnika, društvene mreže, tražilice i online prodaja. Što se tiče oporezivanja dobiti, predlaže se da kompanijama koje u državama ostvare prihode preko 7 milijuna eura ta država može naplatiti porez na procijenjenu dobit. Prihodi bi se po stopi od 3 posto oporezivali tvrtkama koje imaju preko 750 milijuna eura prihoda globalno i još 50 milijuna po državi članici ili cijeloj EU“, objasnio je Hammer pa potom naveo i neke primjere zemalja koje su već uvele modele oporezivanja digitalnih usluga, poput Francuske i Mađarske. „Hoće li se dogoditi harmonizacija, ostaje za vidjeti, ali ako ste uključeni u online biznis predlažem da budno pratite promjene“, preporučio je Hammer. Promjene kod obračunavanja poreza na dohodak predstavila je Katarina Pavlović, , istaknuvši kako su te izmjene najvažnije jer se tiču našeg vlastitog džepa. „Novosti od 1. rujna su donijele dosta rasterećenja, povećan je neoporezivi dio dnevnica sa službena putovanja i rad na terenu te paušalna naknada za prehranu radnika do 5.000 odnosno 12.000 kuna. Moguće je pokrivanje troškova smještaja radnika i davanje naknada za troškove redovne skrbi djece radnika do visine stvarnih izdataka, a tek treba stupiti na snagu tzv. turistički vaučer preko kojeg se mogu nadoknađivati troškovi radnika za godišnji odmor do 2.500 kuna“, elaborirala je Pavlović. Što se tiče promjena za 2020. godinu, od prvog siječnja raste osobni odbitak s 3.800 na 4.000 kuna i umanjuje se obveza poreza na dohodak za posto za mlađe od 25 godina za 100 posto, odnosno 50 posto za mlade od 25 do 30 godina, a vrijedi do iznosa porezne osnovice od 300.000 kuna godišnje. Poslodavac će moći neoporezivo plaćati dopunsko osiguranje svih svojih radnika, ali još nije definirano u kojem iznosu, donacije ostvarene u humanitarnim akcijama se neće smatrati dohotkom, a poslodavac će imati uvid u PK karticu bivšeg radnika za posljednji mjesec rada, što dosad nije bio slučaj. Jasnije se definiraju i kriteriji nesamostalnog rada što je jako bitno za IT sektor, sada će biti jasnije propisana kontrola financija, ponašanja i odnosa stranaka u takvom odnosu.