(Ne)primjetno rastu cijene potrepština i namirnica neophodnih za život

**Cijela 2021. godina je, osim po pandemiji, u znaku općeg poskupljenja.** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/95125e7406b671bfbba9524d0bdbcbe3.webp) Prema podacima Državnog zavoda za statistiku na godišnjoj razini, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju na godišnjoj razini u prosjeku su više za 3.8 posto. Osim plina i goriva, jedan od najvećih udaraca na kućni budžet svakako je poskupljenje hrane. Litra ulja je u odnosu na prošlu godinu u prosjeku skuplja za pet kuna, kilogram piletine za 10 kuna. Litra mlijeka skuplja je za kunu, kruh i ostali pekarski proizvodi skuplji su otprilike za kunu do tri kune, piše Index. Novinari Indexa su pogledali kataloge iz pet velikih trgovačkih lanaca (Plodine, Lidl, Kaufland, Konzum i Spar) i usporedili cijene istih artikala koje su nudili lani u posljednjem tjednu studenog s cijenama iz istog razdoblja ove godine. No, kad govorimo o poskupljenjima u ovoj godini, sve je krenulo s poskupljenjem plina. Od 1. travnja ove godine cijena plina za kućanstva koja koriste javnu uslugu opskrbe najviše je porasla na području Zagreba, za nešto više od 10 posto, pokazuju podaci Hrvatske energetske regulatorne agencije (Hera). To za Zagrepčane, po kućanstvu, na godinu stoji u prosjeku 500 kuna više. Nova poskupljenja plina očekuju se ponovno od travnja 2022. Iz Gradske Plinare Zagreb-Opskrba za Index su poručili da se, prema dostupnim informacijama, sama cijena plina do 31. ožujka 2022. neće mijenjati. "Svakako da će Vlada RH, Regulator tržišta HERA učiniti sve kako bi eventualni 'udar' cijena bio što manji", stoji u odgovoru Davora Šestana, glasnogovornika Gradske plinare Zagreb-Opskrba. U HEP-u su Indexu odgovorili da u ovom trenutku HEP ne razmatra korekcije cijene električne energije za kućanstva. Međutim, najavljuju da će doći do povećanja cijena električne energije u 2022., 2023. i 2024. godini. Koliko su točno iznosila poskupljenja, provjerili smo u podacima Državnog zavoda za statistiku. Budući da za studeni još nisu obrađeni podaci, novinari su provjerili kakva je situacija s cijenama bila u listopadu u odnosu na listopad prošle godine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku na godišnjoj razini, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u prosjeku su više za 3.8 posto. Promatrano po glavnim skupinama na godišnjoj razini (period od listopada prošle godine do listopada ove godine) najveći porast cijena bilježi se u prijevozu. U prosjeku su tamo cijene narasle za 12.2 posto. Alkoholna pića i duhan poskupjeli su za 5.8 posto, a restorani i hoteli za 3.8 posto. Hrana i bezalkoholna pića bilježe rast od 3.6 posto. Nadalje, rast cijena od tri posto bilježi se u stanovanju, cijeni vode, struje, plina i ostalih goriva. Oprema za kuću poskupjela je za 2.5 posto. Usluge koje se mogu svrstati kao komunikacija poskupjele su 0.5 posto. Porast indeksa potrošačkih cijena u listopadu 2021. u odnosu na listopad 2020. ublažile su cijene odjeće i obuće, koje su u prosjeku niže za 0.4 posto. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u listopadu 2021. u odnosu na rujan 2021. u prosjeku su više za 1.0 posto. U odnosu na listopad 2020. u prosjeku su više za 3.8 posto, dok su u godišnjem prosjeku više za 1.6 posto. U zadnja dva mjeseca najviše su porasle cijene odjeće i obuće, koje su u prosjeku više za 10.4 posto (nova kolekcija odjeće i obuće), cijene prijevoza, koje su u prosjeku više za 1.3 posto, cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva, koje su u prosjeku više za 0.7 posto, cijene hrane i bezalkoholnih pića te cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, koje su u prosjeku po svakoj skupini više za 0.4 posto, i cijene zdravlja, koje su u prosjeku više za 0.1 posto. Prije ljeta je najviše poskupjelo ulje. Primjera radi, pakiranje suncokretovog ulja od litre lani je koštalo oko 11 kuna, a sad se cijene penju i do 17 kuna. Jesen je počela poskupljenjem kruha i pekarskih proizvoda, o čemu smo razgovarali s vlasnikom najstarije zagrebačke pekare. Miroslav Trajković, ujedno i predsjednik Sekcije udruženja pekara, za Index je rekao da je kilogram bijelog kruha poskupio sa 6.5 na 9 kuna. "Kruh i ostali proizvodi morali su poskupjeti jer su poskupjele sve namirnice, poput brašna, ulja i kvasca. Vreća od 25 kilograma brašna stajala je 85, a sad je 100 kuna. Kvasac je po kilogramu poskupio za četiri kune. Palmino ulje u pakiranju od 20 litara je poskupjelo za gotovo 100 kuna. Prije je koštalo 170 kuna, a sad je 280 kuna. To je poskupjelo u rujnu", ispričao je za Index Miroslav Trajković, vlasnik najstarije pekarnice u Zagrebu. Nakon kruha, u listopadu je uslijedio ogroman rast cijena goriva, kad su cijene dizela i benzina gotovo prešle 12 kuna po litri, pa je intervenirala i vlada tako što je donijela uredbu kojom je ograničila maksimalne cijene goriva. Benzin je ograničila na najviše 11.10 kuna, a dizel na 11 kuna. Odluka je trebala vrijediti do sredine studenog, no vlada je odluku produžila na još mjesec dana. Nakon toga je poskupjelo meso, dok su svi ostali prehrambeni proizvodi u prosjeku skuplji barem za kunu u odnosu na prošlu godinu, što je lako provjerljivo, osim na policama trgovina i tržnicama, ujedno i u katalozima trgovačkih lanaca.