Očekuje se oko 750 tisuća tona pšenice

**Koronakriza nije negativno utjecala na ratarsku proizvodnju, poručuju iz Hrvatske poljoprivredne komore.** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/2ba45ed7ef0dbf098547b748146afc14.webp) U petak, 5 lipnja 2020. godine na tiskovnoj konferenciji održanoj u prostorijama Hrvatske poljoprivredne komore članovi HPK, na čelu s predsjednikom Jakopovićem razgovarali su o nadolazećoj žetvi žitarica. Uz Jakopovića, na konferenciji su bili i Mato Brlošić, zamjenik predsjednika, te Antun Vrakić, član Upravnog odbora i predsjednik Odbora za ratarstvo HPK, stoji u izvješću objavljenom u petak na mrežnim stranicama HPK. Hrvatska ove godine očekuje proizvodnju pšenice od oko 750 tisuća tona sa zasijanih 136 tisuća hektara, a poljoprivrednici očekuju cijenu za pšenicu standardne kakvoće ne nižu od 1,20 kuna po kilogramu, poručili su čelnici Hrvatske poljoprivredne komore. Žetva kreće nešto kasnije nago lani, tj. za desetak dana, a koronakriza nije negativno utjecala na ratarsku proizvodnju, kazali su. Kada je riječ o otkupu, hrvatski poljoprivrednici očekuju da će se on odvijati sukladno Zakonu o sprječavanju nepoštene trgovačke prakse te da otkupna cijena pšenice ne smije biti niža od proizvođačke, rekao je predsjednik HPK Mladen Jakopović. Kazao je i da unatoč poremećajima na svjetskom tržištu i ogromnim viškovima pšenice u EU-u, u Hrvatskoj nema rizika od prevelikog uvoza ili nestašice. Za razliku od drugih kultura, pšenica je jedna od rijetkih gdje Hrvatska dobro stoji, samodostatna je i relativno konkurentna, kazao je. Naveo je i su hrvatske potrebe za pšenicom oko 400 tisuća tona, što znači da ćemo za izvoz imati oko 350 tisuća tona. Izvoz pšenice i drugih ratarskih kultura, kako je kazao, je dobar ali je važno da je ugradimo u domaće proizvode i tako stvaramo novu dodanu vrijednost u poljoprivredi. Stoga, kako je ocijenio, treba potaknuti nove snažne investicije u proizvodnju proizvoda dodane vrijednosti od vlastitih sirovina kako bi bili konkurentni. Potpredsjednik HPK Matija Brlošić je kazao kako su se za vrijeme korona krize najviše tražili proizvodi od pšenice – brašno i pekarski proizvodi. Naveo je i kako smo u robnim zalihama imali pšenice za mjesec dana, dok je prosjek u EU 43 dana. “Smatramo da Hrvatska u robnim zalihama treba imati pšenice za 12 mjeseci zbog čega je nužno ulagati u izgradnju skladišnih kapaciteta”, istaknuo je Brlošić. Predsjednik odbora za ratarstvo HPK Antun Vrakić kazao je kako je komora od Ministarstva poljoprivrede zatražila utvrđivanje bilance za pšenicu i žitarice te da na svakom otkupnom mjestu budu izvješeni uvjeti i cijena otkupa kao i da se malim mlinovima omoguće povoljni krediti za otkup pšenice. Iz HPK ističu kako je potrebno potaknuti rad mlinova i poticati domaću proizvodnju brašna i pekarskih proizvoda. Naime, Hrvatska je lani uvezla 31.568 tona brašna za što je potrošeno gotovo 10 milijuna eura. Kada bi se na to dodala vrijednost uvoza gotovih pekarskih proizvoda vidjelo bi se koliko prostora ima za povećanje dodane vrijednosti kada bi se domaća poljoprivreda povezala s prehrambenom industrijom, rečeno je. Istaknuto je i kako kroz mjere Programa ruralnog razvoja treba pomoći domaćoj mlinsko-pekarskoj industriji da investira u nove tehnologije kako bi se mogla nositi s konkurencijom prenosi [Agrobiz](https://www.agrobiz.hr/agrovijesti/ocekuje-se-oko-750-tisuca-tona-psenice-14564). [Pročitajte](https://www.instore.hr/content/issues) arhivu InStore magazina kako bi se informirali o sličnim vijestima. Primajte [prvi](https://email.b2bmedia.org/x/plugin/?pName=subscribe&MIDRID=S7Y1BAAA38&pLang=hr&Z=959582726) najnovije vijesti iz FMCG sektora.