Pandemija koronavirusa ubrzala digitalnu transformaciju u Hrvatskoj

**Hrvatski digitalni indeks je i ove godine pokazao da hrvatska poduzeća sve više prepoznaju važnost digitalne transformacije** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/0b165ee755f11bda9b7220746522fbdc.webp) Vodeća hrvatska konzultantska kuća Apsolon treću je godinu zaredom provela istraživanje koje mjeri stanje digitalne transformacije hrvatskoga gospodarstva. Hrvatski digitalni indeks (HDI) analizira spremnost hrvatskoga gospodarstva na izazove koje donosi iznimno brz rast i razvoj novih digitalnih tehnologija, koje u znatnoj mjeri mijenjaju tradicionalni način i organizaciju poslovanja. Istraživanje za cilj ima analizirati digitalnu spremnost poduzeća iz različitih gospodarskih sektora te na temelju dobivenih rezultata izraditi prijedloge preporuka i smjernica za unapređenje digitalnih kapaciteta hrvatskih poduzeća, ali i cjelokupnog gospodarstva. U ovogodišnjem istraživanju podaci su prikupljeni od 273 hrvatska poduzeća, od toga 56 velikih i 217 srednjih, koja su, u skladu s nacionalnom klasifikacijom djelatnosti (NKD), grupirana u pet velikih skupina djelatnosti te podijeljena u šest geografskih regija. ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/a17d2ae91d703b786c7e5d7bbb4661ec.webp) Stanje digitalizacije hrvatskoga gospodarstva je u 2021. godini ocijenjeno s prosječnom ocjenom 2,59 te je vidljiv blagi porast u odnosu na 2020. godinu, kad je prosječna ocjena iznosila 2,52. Usprkos pozitivnom trendu, ukupna ocjena i dalje nije na zadovoljavajućoj razini, a tempo rasta je vrlo spor te je jasno da postoji značajan prostor za napredak u sljedećim godinama. S druge strane, ispitanici su ponudu e-usluga za građane i pravne subjekte ocijenili s prosječnom ocjenom 2,78, što je blagi porast u odnosu na godinu ranije, kad je prosječna ocjena iznosila 2,73. ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/cb0d36a76583de99c0211767fb1d2808.webp) Među ključnim rezultatima HDI-a je i onaj da 24,2 % poduzeća ima razvijenu strategiju digitalne transformacije, dok je godinu ranije to imalo njih svega 17,7 %. Većina ispitanika navela je da provedba digitalne transformacije nema utjecaj na ukupan broj radnih mjesta u njihovim poduzećima, dok pozitivan utjecaj provedbe digitalne transformacije na prihode očekuje skoro polovina ispitanika. Digitalna transformacija predstavlja glavni prioritet za svega 3,7 % ispitanika, dok je za njih 31,5 % u top tri teme po važnosti. Nadalje, 76 % ispitanika nema strukturirani put ka digitalizaciji, njih 62% izdvaja manje od 25 % sredstava od ukupnog iznosa za edukaciju za razvoj digitalnih vještina svojih zaposlenika, a 51 % ističe kako koristi usluge vanjskih stručnjaka za oblikovanje digitalne transformacije. ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/dd555c2931d9d8133c4d817ac55d87f0.webp) „Usprkos blagom porastu u ocjeni stanja digitalizacije hrvatskoga gospodarstva te zavidnoj brojci od 92,3% poduzeća koja vide digitalnu transformaciju kao priliku za vlastiti rast i razvoj, za ostvarenje veće konkurentnosti naših poduzeća rezultati moraju biti bolji, posebno uzmemo li u obzir stanje u nama usporedivim EU zemljama i zaostajanje hrvatske na ljestvicama koje mjere digitalni napredak zemalja članica Europske unije, poput DESI indeksa. Indikativno je da tvrtke kao prepreku u provođenju digitalne transformacije navode nedostatak vremena i novca, iako im upravo taj proces može dugoročno omogućiti troškovno i vremenski efikasniji te konkurentniji rast“, poručila je Nataša Ćurić Martinčević, predsjednica Uprave Apsolona te je dodala kako je upravo iz tog razloga neizmjerno važno da poduzeća u procesu digitalne transformacije ne ovise samo o svojim sredstvima, već da dobiju adekvatnu podršku kroz nove izvore financiranja, poput Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, koji su upravo i namijenjeni lakšoj i bržoj tranziciji gospodarstva, ne samo kroz digitalizaciju postojećih, nego i prelasku na nove, digitalne modele rada. Od kad je Europska komisija sustavno počela pratiti digitalni napredak država članica kroz Indeks digitalnog gospodarstva i društva (DESI), Hrvatska nikad nije ostvarila iznadprosječan rezultat. Prema DESI indeksu za 2021. godinu, Hrvatska se nalazi na 19. mjestu od ukupno 27 država članica Europske unije te je ostvarila pomak za jedno mjesto u odnosu na prethodnu godinu. Hrvatski digitalni indeks, koji duboko analizira digitalnu spremnost aktera na hrvatskom tržištu, daje jasniji uvid u uzroke takvog stanja te u konačnici pruža preporuke i smjernice za fokusirano i efikasno poboljšanje digitalnih kapaciteta. ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/a699b3f3277792c6a698159bacdb3eb4.webp) Kao ključne rezultate koje su ostvarili provedbom digitalne transformacije ispitanici su izdvojili digitalizaciju poslovnih procesa, efikasnost, odnosno niže troškove postignute kroz optimizaciju poslovnih procesa te korištenje novih tehnologija i trendova tržišta. Pod utjecajem COVID krize polovica ispitanih poduzeća je povećala korištenje digitalnih rješenja koja su već prethodno primjenjivali u poslovanju, dok je trećina njih uvela i nove digitalne alate u svakodnevno poslovanje. ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/16a1a4b9247eddd48d560ab3ddbc0e56.webp) Zaključno, rezultati istraživanja pokazali su da hrvatski poduzetnici sve bolje razumiju pojam digitalne transformacije, odnosno shvaćaju da ona predstavlja jedan opsežan proces kojem je potrebno strateški pristupiti. Ipak, na razini države potrebno je postaviti temelje hrvatske digitalne budućnosti koji će imati pozitivan i poticajan utjecaj na poslovanje poduzeća te, također, građanima omogućiti jednostavniju i efikasniju komunikaciju s državom. Pritom su ključni digitalizacija javne uprave, ulaganje u IT infrastrukturu, digitalna izobrazba u školstvu, usklađivanje zakonodavnog okvira s potrebama digitalizacije te iskorištavanje sredstava za digitalizaciju dostupnih iz EU fondova. Što se, pak, poduzeća tiče, kako bi poboljšala svoju digitalnu konkurentnost i time znatno unaprijedila svoje cjelokupno poslovanje, potrebni su im razumijevanje i prioritizacija digitalne transformacije, izrada strategije digitalne transformacije, planiranje i ulaganje u kapacitete za provedbu digitalne transformacije, prilagodba korporativne kulture te razvoj organizacije koja omogućava brzu prilagodbu promjenama. Cjelokupna studija dostupna je na [poveznici](https://apsolon.com/publikacije/digitalna-transformacija-u-hrvatskoj-2021/).