Pjenušci kao aperitiv i digestiv, zašto ne?

**-U prvih osam mjeseci 2020. izvoz pjenušaca porastao za 90 posto-** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/f482203258898c77e68601670063c4a7.webp) Sve više domaćih vinara okreće se proizvodnji pjenušaca, a iako se još uvijek radi o malim količinama, veliki porast izvoza pokazuje da se radi o visokokvalitetnim proizvodima. „Izvoz pjenušavih vina u prvih osam mjeseci 2020. iznosio je 1,1 milijuna eura, što predstavlja povećanje od čak 90 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Količinski je porastao za 12 posto, na 402 hektolitra, a najznačajnija izvozna tržišta su nam Njemačka (59 posto) i Nizozemska (34 posto). U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, izvoz pjenušavih vina u Njemačku povećao se šest puta, sa 109.000 na 627.000 eura“, istaknuo je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević. Prema podacima Hrvatske agencije za hranu i poljoprivredu, u 2019. godini su za 6.190 hektolitara pjenušavih vina izdana rješenja za stavljanje u promet na domaćem tržištu. U odnosu na 2017. godinu ta količina je povećana za 37 posto. Iako u strukturi ukupno stavljenih vina u promet pjenušava čine nešto iznad jedan posto (1,1 posto u 2019.), broj proizvođača iz godine u godinu raste pa je tako u 2016. godini iznosio 55, u 2017. godini 65, a u 2018. godini 67 proizvođača. Pjenušava vina danas se u Hrvatskoj proizvode od Istre do Bregovite Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Najveći broj proizvođača pjenušavih vina je u Istarskoj županiji, njih 27, zatim slijedi Zagrebačka županija s 11 proizvođača, Grad Zagreb s 5, Požeško – slavonska županija s pet i Primorsko goranska s 4, dok 15 proizvođača dolazi iz ostalih županija. Jedan od domaćih proizvođača je Feravino, a njihov voditelj izvoza Josip Pavičić nam je ispričao kako su ušli u tu, kod nas prilično zanemarenu vinsku nišu. „Prije dvije godine smo odlučili napraviti pjenušac od hrvatskih sorte – graševine i frankovke. Što se izvoza tiče, glavna tržišta su nam Belgija, Nizozemska i Japan, a probili smo se zanimljivom marketinškom pričom jer smo svoj pjenušac od graševine nazvali Grasecco, dakle igra riječi sa svjetski poznatim proseccom i našom poznatom sortom. S tim smo zainteresirali kupce, a cjenovno smo se pozicionirali u nekakav srednji segment“, pojasnio je Pavičić, dodavši kako mogu oko 20-ak posto svojih ukupnih proizvodnih kapaciteta preusmjeriti u proizvodnju pjenušaca. „Trenutno je to ispod deset posto, ali imamo potrebnu aparaturu, tehnologiju i znanje koje konstantno razvijamo pa se nadamo da će to u idućih par godina doći do osjetnog porasta“, naglasio je Pavičić, a da potencijal za to definitivno postoji potvrdio nam je i Marinko Baljak iz vinarije Mladina koja je razvila svoj brend domaćih pjenušaca Poy. „Segment pjenušaca je najbrže rastući u svijetu što se tiče vinskog sektora. Kod nas takav trend još uvijek nije zaživio u dovoljnoj mjeri jer mi nemamo kulturu ispijanja pjenušca. Neki bolji restorani i hoteli toče pjenušce na čaše i imaju ih u dnevnoj ponudi, ostali baš i ne. Zato je glavni cilj nas proizvođača da se kroz HoReCa kanal pjenušci više nude kao aperitiv i digestiv umjesto rakije, što je trenutno kod nas običaj. Nakon što školujemo ugostitelje i potrošačka nepca, onda možemo dalje raditi na daljnjem poboljšavanju kvalitete naših proizvoda“, izjavio je Baljak, uz napomenu da u globalno sve popularniji postaju pjenušci proizvedeni tzv. charmat metodom gdje se sekundarno vrenje obavlja u tankovima, a uz tu metodu postoji i klasična, champenoise metoda sa sekundarnim vrenjem u boci. [Pročitajte](https://www.instore.hr/content/issues) arhivu InStore magazina kako bi se informirali o sličnim vijestima. Primajte [prvi](https://email.b2bmedia.org/x/plugin/?pName=subscribe&MIDRID=S7Y1BAAA38&pLang=hr&Z=959582726) najnovije vijesti iz FMCG sektora.