Studenac predstavio projekt kojim podržava jednoroditeljske obitelji

**Više od polovice samohranih roditelja ne može djeci priuštiti kvalitetno odrastanje, a svaki četvrti ne osjeća podršku obitelji i okoline** **U Hrvatskoj trenutno živi 218 198 jednoroditeljskih obitelji od kojih 82 posto čine samohrane majke s djecom** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/untitled-design3-1716812739.webp) Čak 53 posto samohranih roditelja tvrdi da nije u mogućnosti djeci priuštiti ono što smatraju potrebnim za njihovo kvalitetno i zdravo odrastanje. Usporedbe radi, takvih je samohranih roditelja 2021. godine bilo značajno manje, odnosno 39 posto. Uz to, zabrinjavajuć je podatak da 70 posto samohranih roditelja doživljava svoju ulogu jedinog roditelja i uzdržavatelja iznimno stresnom i teškom, dok svaki četvrti ne osjeća podršku obitelji i okoline. Najvažniji su to rezultati istraživanja agencije Hendal\* o kvaliteti života jednoroditeljskih obitelji koje je predstavljeno u zagrebačkom coworking prostoru HUB385, u okviru lansiranja projekta „Narančasta ribica“. Projekt je pokrenuo trgovački lanac Studenac u suradnji s partnerima iz sektora civilnog društva: Udrugom LET, Centrom za reproduktivno mentalno zdravlje i humanitarnim društvom Mali zmaj. Cilj projekta je osnažiti jednoroditeljske obitelji. Kroz ovu inicijativu, Studenac nastavlja podržavati najranjivije članove zajednice u kojoj djeluje i utjecati na pozitivne promjene u njihovim životima, a to će u ovoj godini učiniti osiguravanjem ljetovanja djeci iz jednoroditeljskih obitelji te sustavnim doniranjem udruzi Mali zmaj. Broj samohranih roditelja je u porastu i sve su više prepušteni sami sebi Rezultate najnovijeg istraživanja javnosti je predstavila voditeljica istraživanja uime agencije Hendal, Irena Starman Frančić. „Ne samo da samohrani roditelji smatraju kako žive teže u usporedbi s obiteljima s dva roditelja, već je količina stresa kojem vjeruju da su izloženi vrlo visoka - oko 70 posto ispitanih smatra da je njihova uloga samohranog roditelja stresna, osjećaju kako imaju manju mogućnost opuštenijeg načina života te da im je teško uskladiti obiteljske i poslovne obaveze“, izjavila je Starman u sklopu sažimanja najvažnijih pokazatelja te istaknula kako se, uspoređujući rezultate s onima iz istraživanja koje su proveli prije tri godine, dâ zaključiti kako su objektivni uvjeti života u jednoroditeljskim obiteljima postali teži, a samohrani roditelji sve više prepušteni sami sebi. Naime, prema statističkim podacima iz zadnjega popisa stanovištva 2021. godine, u Hrvatskoj trenutno živi 218 198 jednoroditeljskih obitelji od kojih čak 82 posto čine samohrane majke s djecom. Udio jednoroditeljskih obitelji u ukupnom broju obitelji je u porastu. U 2001. godini iznosio je od 15,16 posto, a do 2024. godine narastao je na gotovo 20 posto. Studenac će u okviru projekta „Narančasta ribica“ ovog srpnja osigurati bezbrižno ljetovanje za šezdesetoro djece – štićenika humanitarnog društva Mali zmaj Da se samohrani roditelji ne smiju ustručavati zatražiti pomoć, bilo da je riječ o svakodnevnoj brizi oko djece ili pak nečem složenijem poput traženja psihološke pomoći za sebe zaključili su i panelisti okruglog stola koji je uslijedio nakon predstavljanja rezultata istraživanja. U sklopu okruglog stola naziva „Narančasta ribica: podrška jednoroditeljskim obiteljima“ na ovu su temu raspravljali Aida Handžić, dipl. pravnica, voditeljica Službe za opće pravne poslove i ljudske resurse u Središnjoj službi Obiteljskog centra, Iva Jovović, dipl. soc. radnica, izvršna direktorica Udruge LET i vlasnica portala samohrani.com, Martina Leopold, predsjednica humanitarnog društva Mali zmaj, Anja Škulje Makjanić, voditeljica projekata korporativnih komunikacija Studenca, Dora Zrinski Petrović, magistra psihologije iz udruge Centar za reproduktivno mentalno zdravlje te samohrane majke Tina Biloglav i Ivana Mance. „Svakom samohranom roditelju preporučujem ono osnovno i najvažnije – da se ne ustručava zatražiti pomoć, bilo da je riječ o običnom mijenjanju pelena, ratovanju s tinejdžerom ili nečemu složenijem poput traženja psihološke pomoći“, izjavila je Iva Jovović iz Udruge LET te istaknula da roditelj nikad ne bi smio zaboraviti na sebe i svoje osjećaje pa i u iznimno stresnom razdoblju koje obilježi smrt drugog roditelja ili razvod. Svoja iskustva i izazove u svakodnevnom životu ovim su povodom podijelile Tina Biloglav, poznata arhitektica koja je nedavno i sama nakon smrti supruga Marka Babića postala samohrana majka dviju djevojčica te Ivana Mance, samohrana majka četiriju sinova. Složile su se da im najteže pada iscrpljenost i briga za budućnost zbog koje se ne mogu u potpunosti emotivno posvetiti djeci i potom pate od grižnje savjesti. Sindrom je to roditeljskog sagorijevanja, sve raširenijeg problema koji je učestaliji među jednoroditeljskim obiteljima, a manifestira se upravo kroz kroničnu iscrpljenost, emocionalnu distanciranost od djece i osjećaj neadekvatnosti u roditeljskoj ulozi. Anja Škulje Makjanić, voditeljica projekata korporativnih komunikacija Studenca i uz direktoricu marketinga Studenca Mirandu Mladin jedna od dvaju idejnih začetnica projekta Narančasta ribica objasnila je i razloge pokretanja projekta. "Kroz društveno odgovorno poslovanje naše tvrtke kontinuirano podržavamo razvoj održive i uključive zajednice, a ovaj je projekt upravo nastavak koračanja u tom smjeru. Iznimno nas raduje što ćemo za šezdesetoro djece iz jednoroditeljskih obitelji, u suradnji s udrugom Mali zmaj, ovog srpnja osigurati ljetovanje i tako im dati priliku da stvaraju lijepe uspomene, ali i senzibilizirati javnost te potaknuti diskusiju o izazovima s kojima se jednoroditeljske obitelji susreću“, izjavila je Škulje Makjanić te pojasnila i kako građani mogu sudjelovati u inicijativi. Naime, putem [web stranice projekta](https://www.studenac.hr/narancasta-ribica) te kroz aplikaciju Moj Studenac moguće je podržati rad humanitarnog društva Mali Zmaj i na taj se način pridružiti projektu. \*Istraživanje o kvaliteti života jednoroditeljskih obitelji proveli su Udruga LET i tvrtka Hendal u razdoblju od veljače do travnja 2024. godine na uzorku od 180 roditelja, od čega 89 posto majki i 11 posto očeva. Online anketiranjem ispitane su različite dimenzije koje se tiču jednoroditeljskih obitelji, a osobito dostupnost socijalne podrške u obitelji, doživljaj roditeljstva, usklađenost privatnih i poslovnih obveza, formalna podrška od strane institucija, zadovoljstvo životom i doživljaj sigurnosti. U analizi podataka korištene su metode deskriptivne statistike te testovi korelacije i testovi razlika.