U sporu oko prošeka nema popuštanja među eurozastupnicima

**Talijanski europarlamentarci u utorak su u raspravi s predstavnikom Komisije ustrajali u protivljenju da se prizna naziv "Prošek" zbog sličnosti s "proseccom", dok su hrvatski zastupnici Tonino Picula i Ladislav Ilčić upozoravali na razlike između ta dva vina te činjenicu da je riječ o autohtonom dalmatinskom vinu duge povijesti.** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/e2798290ac03f7187441f8859fd6541c.webp) Članovi Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta u utorak su razmijenili gledišta s predstavnikom Komisije o zahtjevu za priznavanje tradicionalnog izraza "prošek" za hrvatsko desertno vino, čemu se Italija protivi braneći interese proizvođača talijanskog pjenušavog vina prosecca. Predstavnik Komisije Michael Scannell, zamjenik generalnog direktora DG AGRI, otvarajući raspravu istaknuo je kako je Komisija pomno pregledala hrvatsku prijavu za zaštitu naziva prošek i potvrdila da je ona u skladu s pravilima, no naglasio je kako još nije odobrena zaštita nego samo potvrđena prihvatljivost prijave. **U Komisiji naklonjeni hrvatskim argumentima** Iz Komisije su podsjetili i kako je riječ o dva različita vina te nabrojili važne razlike koje sugeriraju da homonimnost nije relevantna, kako su svjesni bogate jurisprudencije u području zaštite vina te kako je talijanski prosecco uspješan primjer zaštite pod istim procesom i u okviru istog zakonodavnog okvira kroz koji trenutačno prolazi i prošek. Obavijestili su i da će nakon dva mjeseca nastaviti proces, nepristrano ga sagledati te donijeti odluku u skladu sa zakonom, koju će biti moguće snažno i ispravno argumentirati. **"Radi se o različitim vinima"** Dok su talijanski zastupnici u odboru isticali potencijalnu ekonomsku štetu za prosecco, podsjećajući da je riječ o jednom od komercijalno najuspješnijih europskih vina, hrvatski zastupnici Tonino Picula i Ladislav Ilčić su, među ostalim, podsjetili da je riječ o posve različitim vinima. Picula je rekao da je, neovisno o homonimnosti, riječ o različitim proizvodima i ne postoji mogućnost zamjene ili zabune za potrošače. Naglasio je i kako proizvodnja prošeka ima dugu tradiciju u Hrvatskoj te postoje pisani dokumenti spominjanja i etikete iz davnina. Rekao je i da je prošek izraz koji se u hrvatskoj tradiciji već stoljećima koristi za označavanje desertnog vina proizvedenog od prosušenog grožđa te da to vino ima iznimno značenje za hrvatske proizvođače i potrošače i to u povijesnom, turističkom i gastroenološkom kontekstu. \- Imena prošek i prosecco, iako su slična, ne dijele identičan pravopis ni izgovor i odnose se na dva različita proizvoda. Ova dva pića razlikuju se po boji, okusu, sortama grožđa, načinu i regiji proizvodnje te cijenama. Prosecco se poslužuje na početku obroka, dok se kao desertno vino prošek služi na kraju obroka te nisu i ne mogu biti tržišni konkurenti. Priznavanje prošeka ujedno je i priznanje doprinosa autohtonih proizvoda novijih država članica, jer je temeljno načelo da smo ujedinjeni u različitostima, istaknuo je Tonino Picula, zamjenski član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, priopćio je ured zastupnika. Slične je argumente iznio i hrvatski eurozastupnik Ilčić i napomenuo da se naziv "prošek" kao specifičnog dalmatinskog vina bilježi još u drugoj polovini 18. stoljeća. Scannell je zaključujući raspravu iznio nekoliko primjera u prilog tezi da sličnost naziva ne bi trebala zbuniti proizvođače. Ta dva vina na vinskim kartama restorana i policama samoposluživanja bila bi u različitim kategorijama te je malo vjerojatno da bi ih potrošači mogli zamijeniti, ocijenio je predstavnik Komisije. **Talijani strogo protiv** U raspravi su, uz moderiranje predsjednika Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Norberta Linsa, sudjelovali i predstavnici parlamentarnih grupacija Progresivnog saveza socijalista i demokrata, Renew, Identitet i demokracija, Europskih konzervativaca i reformista i Europske pučke stranke. Talijanski su zastupnici bez obzira na pripadnost različitim političkim grupacijama iznosili podudarne argumente inzistirajući da bi zaštita imena "prošek" štetila prodaji "prosecca" i naglašavali gospodarsku važnost tog vina za Italiju i Europsku uniju. Neki su talijanski zastupnici, uglavnom desnih stranaka, sugerirali i da bi odobrenje hrvatskog zahtjeva narušilo vjerodostojnost EU-a. Kao argument za odbacivanje hrvatskog zahtjeva naveli su više primjera iz dosadašnje prakse EU-a, primjerice slučaj mađarskog i slovačkog tokaja kada je talijanska regija Furlanija morala odustati od korištenja tog naziva. Hrvatska strana upozorava da taj i drugi primjeri zaštita naziva proizvoda nemaju sličnosti sa slučajem prošeka. Izvor: Hina i [Vijesti-HRT](https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/u-sporu-oko-proseka-nema-popustanja-medu-eurozastupnicima-3295412)