Visok rast izvoza potiče rast BDP-a

**Kao i u prethodnim mjesecima, u prvoj je polovini ove godine ostvarena skromna stopa rasta izvoza od 2,5%. Pritom pojedine djelatnosti ostvaruju dobre izvozne rezultate i dvoznamenkaste stope rasta izvoza, ali s druge strane, pojedine važne izvozne djelatnosti za hrvatsko gospodarstvo bilježe osjetan pad vrijednosti izvoza u odnosu na prošlu godinu.** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/a7b8af4fa39e491c06c2e0bc345a0592.webp) Među onim uspješnima najviše se isticao izvoz naftnih derivata, čemu je i uz smanjenje proizvodnje znatno pridonio rast prosječne cijene sirove nafte na globalnom tržištu od približno 35%. Osim toga, znatno je povećan i izvoz djelatnosti proizvodnje motornih vozila, prikolica i poluprikolica koja obuhvaća niz različitih vozila i njihovih dijelova. U ovoj djelatnosti znatno je povećana proizvodnja, za čak 19,1%, ali je snažno povećan i uvoz, tako da se znatan dio ostvarenog izvoza odnosio na trgovinu robama inozemnog podrijetla. Ponajprije se to odnosi na izvoz novih i rabljenih osobnih automobila koji imaju znatan udio u strukturi izvoza ove djelatnosti. Osim ovih djelatnosti, najviše je povećana vrijednost izvoza prerađenog drva, proizvoda kemijske industrije te prehrambenih proizvoda. S druge strane, izražen pad vrijednosti zabilježen je kod izvoza električne energije, ostalih prijevoznih sredstava te farmaceutskih proizvoda. Kod električne energije i farmaceutskih proizvoda u prošloj je godini ostvarena visoka vrijednost izvoza, pa je visoka baza jedan od razloga ostvarenog pada, dok se smanjenje izvoza ostalih prijevoznih sredstava u prvome redu odnosi na brodogradnju i brodove, gdje je došlo do pada proizvodnje od gotovo 35%. Kod uvoza je zbog usporavanja rasta ukupne potražnje i posebno izvoza zabilježen rast od umjerenih 6,0%, osjetno manji nego u prethodnoj godini. Najveći rast vrijednosti uvoza zabilježen je kod motornih vozila, kemikalija i kemijskih proizvoda, električne opreme te farmaceutskih proizvoda, ali je osjetno povećan i izvoz niza drugih proizvoda, što je pokazatelj da ukupna potražnja i dalje raste. Najveći pad vrijednosti uvoza istovremeno je zabilježen kod električne energije te strojeva i uređaja, a treba spomenuti i rudarstvo i vađenje, čiji je uvoz bio na razini prošlogodišnjeg, što pomalo začuđuje s obzirom na globalne trendove. Naime, zbog rasta cijene sirove nafte i zemnog plina globalno su povećane njihove uvozne cijene. Konkretno, za eurozonu su uvozne cijene kod rudarstva i vađenja povećane za 14%, a kod naftnih derivata za približno 16%. Stoga je dio odgovora u smanjenoj domaćoj preradi i smanjenim potrebama za uvoz sirove nafte. S obzirom na to da je izvoz rastao znatno manjom dinamikom od uvoza, a i njegova je vrijednost znatno manja, u prvih je šest mjeseci ove godine došlo do povećanja robnog deficita na godišnjoj razini za 11,7%, odnosno s 31,0 na 34,7 milijardi kuna.