Visoki prinos digao procjenu proizvodnje pšenice na 950.000 tona - analiza

**Prinos pšenice u ovogodišnjoj žetvi prema svim je pokazateljima visok i kreće se prosječno oko sedam tona po hektaru, što je podiglo procjenu proizvodnje na više od 950 tisuća tona, navodi se u analizi konzultantske tvrtke Smarter objavljenoj u četvrtak.** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/e13a0d13787dad95f27a17c5437eb69b.webp) Tržišni stručnjaci uvjeravaju da pojedine velike kompanije i proizvođači imaju prosječne urode čak i do devet tona po hektaru, pa i više, napominje se u analizi. Kako je u Hrvatskoj prošle jeseni zasijano 136.000 hektara, nove procjene ukupnog uroda kreću se od 950 tisuća do čak milijun tona, procjena je Smartera. To je, kako ističu, značajno više od njihovih prvih procjena objavljenih početkom lipnja, jer su tadašnji izračuni rađeni na očekivanom prinosu od 5,5 tona po hektaru, a oni su se, pak, temeljili na ostvarenom prinosu iz 2019. godine. **Upitna kakvoća razlog uvoza 100 tisuća tona poboljšivača** Nove podatke Smarter je analizirao i u kontekstu kvalitete proizvedene ovogodišnje pšenice, ali i burnih reakcija hrvatskih proizvođača pšenice na ponuđene otkupne cijene. Analize pokazuju kako se od proizvedenih minimalno 950.000 tona, samo 10 posto odnosi na prvu i premium klasu pšenice, 20 posto je druga klasa, a na treću klasu otpada najveća količina - 40 posto proizvodnje, navode iz Smartera. Sve ostalo, gotovo 30 posto četvrta je klasa, odnosno pšenica koja nije za ljudsku prehranu, nego se koristi za stočnu hranu. "Ovakva kvalitativna struktura uroda, mjerena udjelom proteina u pšenici, izuzetno je loša, jer prerađivači pšenice i proizvođači brašna, odnosno pekarska i konditorska industrija, zbog korištenja sve sofisticiranije tehnologije u proizvodnji, postavljaju sve složenije zahtjeve na kvalitetu sirovine, budući da im samo to omogućuje kontinuiranu i nesmetanu proizvodnju visokokvalitetnih proizvoda", ističe se u analizi Smartera. Napominju da, iako je hrvatska potrošnja pšenice na razini od 400.000 tona, odnosno oko 550 do 600 tisuća tona su viškovi za izvoz, pekari će morati gotovo 100 tisuća tona pšenice, tzv. "poboljšivača" uvesti po znatno većim i boljim cijenama od onih koje se plaćaju za domaću pšenicu prve klase. "To što Hrvatska ima viškove od oko 600.000 tona, koje mora izvesti, a koji istovremeno nisu u rangu prve kvalitete, osnovni je uzrok zbog čega je cijena pšenice u Hrvatskoj ove godine nešto ispod prošlogodišnjih cijena", navodi se u analizi. Domaći farmeri, naglašavaju u Smarteru, ne razumiju da na globalnom tržištu, posebice europskom, cijenom ne upravlja država niti politika, ali ni otkupljivači, već tržište i burze, odnosno stanje ponude i potražnje. **Očekivana prosječna cijena 94 lipe po kilogramu** "Najveći dio velikih kupaca pšenice u Hrvatskoj za prvu i drugu klasu plaća gotovo istu cijenu kao i lani, no ono što ruši prosjek je pad cijene za treću i četvrtu klasu. Usprkos tome, očekuje se prosječna cijena po kilogramu pšenice oko 0,94 kune (sve klase), za razliku od prošlogodišnjih 0,98 kuna po kilogramu, što uz porast prosječnog prinosa omogućuje poljoprivrednicima ostvarenje prihoda po hektaru većeg za 22 posto", navode iz Smartera. Ova godina, kako ističu, ujedno pokazuje da je izlaz za povećanje dohodovnosti hrvatskog ratarstva isključivo u porastu proizvodnosti i kvalitete, uz smanjenje troška. U Smarteru su i mišljenja kako u proizvodnji pšenice postoji prostor za unapređenje, kroz promjenu sortimenta i razvoj u smjeru pšenica koje više odgovaraju modernoj mlinskoj, pekarskoj i konditorskoj industriji, kako bi što veće količine pšenice odlazile u vertikalni lanac dodane vrijednosti i kroz to se podizala ukupna vrijednost poljoprivredne i prehrambene proizvodnje. Upravo uvoz 100 tisuća tona poboljšivača pokazuje da tržišni prostor postoji, ističu. No napominju kako je za sve to potrebna jasna i detaljna strateška vizija na razini države koja bi ohrabrila proizvođače na značajnije iskorake u ratarskoj proizvodnji prenosi HINA. [Pročitajte](https://www.instore.hr/content/issues) arhivu InStore magazina kako bi se informirali o sličnim vijestima. Primajte [prvi](https://email.b2bmedia.org/x/plugin/?pName=subscribe&MIDRID=S7Y1BAAA38&pLang=hr&Z=959582726) najnovije vijesti iz FMCG sektora.