VLADA: Staviti u funkciju svo raspoloživo poljoprivredno zemljište

**Vlada je u četvrtak u drugo saborsko čitanje poslala prijedlog izmjena i dopuna zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji ide za tim da se na svom raspoloživom poljoprivrednom zemljištu obavlja poljoprivredna proizvodnja.** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/997a4d30cee352df288a327dc63c395a.webp) Predlaže se brisanje odredbi o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta koje je davano neposrednom pogodbom dosadašnjim korisnicima, kojima su istekli ugovori i koji su u mirnom posjedu zemljišta. Prema Vladinom prijedlogu koji je predstavila ministrica poljoprivrede Marija Vučković, precizira se davanje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države u zakup putem javnog natječaja na različite rokove, ovisno o vremenu potrebnom za povrat investicije. Predlaže se elektronička provedba natječaja za zakup i prodaju poljoprivrednog zemljišta. Za ostvarivanje prava prvenstva u natječaju za zakup uvodi se bodovanje. Veći broj bodova prema Vladinom prijedlogu mogu ostvariti ponuditelji koji na poljoprivrednom zemljištu ostvaruju višu dodanu vrijednost. Predlaže su i bodovanje domicilnosti, mladosti, ekološke poljoprivrede, pridonošenja zelenim ciljevima kao i spremnosti na udruživanje. Maksimalna površina za zakup u Vladinom prijedlogu ne utvrđuje se kao obveza programa raspolaganja nego se ostavlja kao mogućnost jedinicama lokalne samouprave (JLS), s obzirom na specifičnosti poljoprivrednog zemljišta koje su predmet natječaja. JLS-i bi prema Vladinom prijedlogu bili dužni u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu zakona izraditi program raspolaganja, a ako su ga napravile, u roku od tri mjeseca dužne su objaviti natječaj za dugoročni zakup ili prodaju. Što se tiče županija, one više ne bi davale mišljenja o postupcima raspolaganja, ali bi sudjelovale u povjerenstvima za dodjelu. Radi bolje kontrole postupaka raspolaganja u povjerenstvu za provedbu natječaja za zakup i prodaju, među članovima povjerenstva bio bi predstavnik Ministarstva poljoprivrede. U odnosu na prvo čitanje, prema prijedlogu Saborskog odbora za poljoprivredu u natječajima za zakup poljoprivrednog zemljišta povećan broj bodova za domicilnost, odnosno prebivalište na području lokalne samouprave. Uvedeno je i bodovanje za uzgoj hrvatskih autohtonih pasmina i članstvo u priznatoj proizvođačkoj organizaciji. Propisano je i da se u maksimalnu površinu koja se može dati u zakup pojedinoj fizičkoj ili pravnoj osobi uračunavaju sve površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje je pojedina fizička ili pravna osoba do sada po svim zakonima dobila u zakup. Tu je i pravo prvokupa za državu za svo poljoprivredno zemljište koje je predmet prodaje, a onemogućuje se parcelacija poljoprivrednog zemljišta ispod jednog hektara zbog očuvanja poljoprivrednih površina. Za program izravnih plaćanja za 2021. godinu 2,9 milijardi kuna Vlada je donijela i uredbu o financijskoj strukturi omotnice za program izravnih plaćanja za 2021. godinu. Ukupni iznos za financiranje izravnih plaćanja za 2021. u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) je nešto viši od 2,9 milijardi kuna. Pritom je iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) Hrvatskoj na raspolaganju 2,7 milijardi kuna, a iznos od 175 milijuna kuna se financira iz državnog proračuna. Ministrica Vučković je podsjetila kako se ugovorom o pristupanju Hrvatske EU u desetogodišnjem razdoblju, od 2013. godine, za financiranje mjera iz programa izravnih plaćanja, udio iz državnog proračuna smanjuje te se svake godine povećava udio iz EFJP-a. Tako će se sljedeće godine program u cijelosti financirati iz toga fonda. Plaćanja za mjere iz programa izravnih plaćanja u 2021. mogu se izvršiti avansno u razdoblju od 16. listopada do 30. studenog 2021., te u još maksimalno dva obroka, od 1. prosinca 2021. do 30. lipnja 2022. godine. Plaćanja za mjere iz programa izravnih plaćanja za 2021. izvršena su avansno u studenom prošle godine u iznosu od 1,6 milijardi kuna, a preostali dio plaćanja će početi u veljači, rekla je Vučković.