Vodeći stručnjaci na konferenciji HGK o poslovanju u globalnoj krizi: disrupcija je smjer budućnosti

**„Kako preživjeti krizu u lancima vrijednosti“ naziv konferencije koja se održala s ciljem istraživanja prilika za hrvatski izvoz** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/363b3d537c76b021f121ba857f6030d0.webp) **Futurolog svjetskog glasa, predstavnik Svjetske banke i predstavnica Europske komisije govorili o prilikama za malo i otvoreno hrvatsko tržište. Iskustva i najbolje prakse dijelili su i predstavnici Jadran galenskoga laboratorija, Metal Producta, Stražaplastike, Gideon Brothersa i Sofascora.** Jučer se u zagrebačkoj Laubi u organizaciji Hrvatske gospodarske komore održala konferencija „Kako preživjeti krizu u lancima vrijednosti“, pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Uz središnje predavanje poznatog svjetskog futurologa Matthewa Griffina, o istraživanju prilika za hrvatski izvoz govorili su na panel raspravama i brojni stručnjaci iz različitih relevantnih sektora i organizacija. U posljednjih desetak godina i u idućih pet do deset godina nastaju i predviđaju se značajne promjene u poslovnim modelima i načinu poslovanja, granice poslovanja lokalnog i globalnog konteksta se smanjuju ili postaju nejasne, a brojne neočekivane situacije s kojima se susrećemo otežavaju poslovanja diljem svijeta. Kako bi zajednički postavili temelje za novi put i pomogli hrvatskom gospodarstvu da uspostavi prilagodljiva, agilna i fleksibilna poslovanja spremna odgovoriti na sve izazove, u Laubi su stručnjaci kroz predavanja i panel rasprave istraživali prilike koje hrvatski izvoz ima u lancima vrijednosti, kako ih iskoristiti te povezati s inovacijama, pametnim specijalizacijama na nacionalnoj razini i industrijskom tranzicijom planiranoj na onoj regionalnoj. Konferenciju je otvorio i sve okupljene pozdravio predsjednik HGK Luka Burilović, istaknuvši kako je jedino promjena stalna, da je u ovakvim situacijama nužna agilnost i spremnost na prilagodbu te da se ne sjeća vremena kad nismo živjeli u određenoj vrsti krize: „Hrvatski je izvoz duže vremena išao dobro poznatom stazom postojećih, starih proizvoda i usluga za postojeća, stara tržišta u industrijama nižih tehnologija. Za značajniji iskorak i sustizanje konkurencije hrvatsko gospodarstvo trebalo bi smjelije i hrabrije zakoračiti u segmente novih proizvoda za nova tržišta, tzv. diversifikacijom u poslovnim modelima. Toga smo tek u našoj novijoj povijesti postali svjesni. Nadam se da će ova konferencija donijeti mnogo odgovora i savjeta koji su nam danas svima potrebni.“ Osvrnuo se i na brojne tvrtke koje svoja poslovanja moraju neprekidno prilagođavati te istaknuo kako su tvrtke čvrste i svjesne da moraju misliti korak unaprijed da opstanu i budu otpornije, a da im je potrebna podrška. ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/bdaa6ed2761334fcac7038059356d7cb.webp) Program je započeo predavanjem Matthewa Griffina, stručnjaka svjetskog glasa koji je tijekom proteklih šest godina prepoznat kao jedan od najznačajnijih svjetskih futurologa i stručnjaka za inovacije i strategije. Nakon rada za IBM, ATOS i EMC osnovao je vlastitu savjetodavnu tvrtku 311 Institute i dvije filantropske organizacije čiji je cilj smanjiti globalnu nejednakost i osigurati da su koristi koje nosi budućnost dostupne svima. U svom izlaganju, Griffin je istaknuo disrupciju kao najbolji smjer, a ulaganje u tehnologije naveo kao ključni alat koji omogućava disrupciju na tržištima komunikacije, energije, poljoprivrede, zdravstva, infrastrukture, aeronautike i drugih. To svijet na kakav smo navikli može potpuno promijeniti te nam omogućiti da živimo zdravije, bolje, sigurnije. Griffin je kroz niz primjera isticao kako se više ne nalazimo u digitalnoj, nego u post-digitalnoj eri. Tako i lanci vrijednosti više nisu fizički i digitalni, nego hibridni. Razdoblje u kojemu živimo omogućava nam da uz umjetnu inteligenciju više koristimo obnovljive izvore energije, štedimo više vode, liječimo ljude na načine na koje do sad nismo mogli niti zamisliti. Samo neki od primjera gdje kombinacija raznih industrija s korištenjem najnovijih tehnologija rezultiraju inovacijama kakve smo predviđali kroz tematike starih filmskih naslova su 3D printeri organa, sustavi koji omogućavaju liječenje genetskih bolesti uz pomoć sintetičke biologije, autonomna vožnja, uređaji za skeniranje cjelokupnog stanja tijela. Uz sve to, važno je istaknuti i utjecaj koji mogu imati na poljoprivredu – vertikalne farme, jedna od najvećih inovacija u ovom području, omogućavaju da uz 100 posto manje vode i kemikalija farmerima poslovanja rezultiraju s osam puta većim prinosima. Dodatno, da je Europa prešla na održive izvore energije, sada ne bi imala izazove zbog stanja s Rusijom. Naime, cijena solarne energije stabilna je i iznosi 20 dolara po megavatu. Kako bi iskoristili sve što nude tehnologije danas, nužno je kreirati ekosustav koji će povezati vladu i sve ključne industrije te im tako omogućiti da povezano djeluju u svrhu kreiranja inovacija. „Disrupcija je sve brža i sve viralnija. Prilike su posvuda, a svaka je prijetnja prilika. Ne branite se od prijetnje, nego je iskoristite za svoju prednost. Istražujte, eksperimentirajte, planirajte – ako to ne budete činili, bit ćete korisnik, ne onaj tko omogućava“, zaključio je Griffin. Tema prvoga panela „Kriza je prilika: Budućnost lanaca vrijednosti i dobave“, bila je krhkost globalnih lanaca vrijednosti, kao i prilike za malo i otvoreno hrvatsko tržište. U panel je sudionike konferencije uvela Ulla Englemann iz Glavne uprave za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike Europske komisije. Engelmann je kao idealnu podlogu raspravi dala pregled smjernica nove Industrijske strategije za globalno konkurentnu, zelenu i digitalnu Europu te predočila ulogu organizacije Enterprise Europe Network kako bi pomogla malim i srednjim poduzetnicima u odgovaranju na krize i u zelenoj i digitalnoj tranziciji. Na panel raspravi su sudjelovali Mathew Griffin, Zdenko Lucić iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Josip Grilec iz Stražaplastike, Ivan Vrdoljak iz tvrtke Metal Product i Mislav Vučić iz farmaceutske tvrtke JGL. Svi su se panelisti složili kako je na ovakve situacije nužno gledati kao na prilike, djelovati odmah te poslovanjem uvijek upravljati kao da u krizi – tako je uvijek moguće dati brza i pravovremena rješenja. Jedna od takvih prilika ponudila se tvrtki Stražaplastika koja je nedavno postala dijelom velike belgijske korporacije. „Povezivati se s velikim korporacijama možemo, ali spremni, u punom naponu snage i čvrsti. U protivnom, ne možemo baštiniti naše najbolje poslove. Stražaplastika je kupljena na vrhuncu, i zajedno s nekadašnjim suparnicima složili smo se kako nam je cilj zajedno biti jači u nastupu za treće tržište“, osvrnuo se Grilec na spajanje s belgijskom tvrtkom. S nužnošću prilagodljivosti složio se i Ivan Vrdoljak iz Metal Producta te istaknuo kako ih je ova situacija ponukala na promjenu ponašanja u pozitivnom smislu. Kako bi bili otporniji na probleme nabave sirovina i isporuka na vrijeme, počeli su iskorištavati dobre trenutke za nabavu materijala i gomilati zalihe. Također, pokušavaju doskočiti i izazovu s radnom snagom – educiraju svoje buduće zaposlenike kako bi manji dio uvozili. Dobru praksu u farmaceutskoj industriji istaknuo je i Vučić iz JGL-a gdje su se fokusirali na istraživanje i razvoj te sa stručnjacima iz niza zemalja testiraju ideje za nove projekte, razvijaju nove ideje i proizvoda, identificiraju nove dobavljače. Vučić je zaključio kako su novi načini razmišljanja o proizvodnim procesima ključ za nove vrijednosti. Raspravu je zaključio Lucić iz MVEP-a istaknuvši kako je jedan od odličnih alata i prilika širenje mreže ugovora o slobodnoj trgovini te da je to samo jedan od načina kako će pomoći tvrtkama u internacionalizaciji i privlačenju stranih ulaganja. Susret je završen glavnim zaključcima i dijeljenjem najboljih praksi u sklopu panel rasprave pod nazivom „Inovativnost i hrabrost: Kako pametno internacionalizirati domaću industriju“ na kojemu su sudjelovali Josip Ćesić iz Gideona, David Mrkonjić iz Sofascorea, ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Nataša Mikuš Žigman i Todor Milčevski iz Svjetske banke. Glavni cilj panela je bilo dijeljenje najboljih praksi gdje su jedni od predvodnika uspješni startupovi. Jedan od izvrsnih primjera ovdje je tvrtka Sofascore. Upravo je internacionalizacija ono gdje su briljirali – kako bi identificirali tržišta gdje žele biti prisutni i kako se onda istaknuti, istraživali su i prilagođavali se interesima diljem svijeta, što je rezultiralo time da danas ne postoji država gdje nemaju korisnika. Uspješan primjer je i tvrtka Gideon, čiji je predstavnik Josip Ćesić pobliže objasnio na koji način koriste tehnologiju za svoje inovativne robote te istaknuo kako nipošto nije cilj takvim inovacijama zamijeniti ljude nego proširiti njihove sposobnosti da svojim znanjem mogu robotima dati dodatnu vrijednost. ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/9e3613dd2a19eec304b67718199ecd9c.webp) Kao izvrstan alat za realizaciju još ovakvih uspjeha ministrica Tramišak je istaknula novu strategiju pametne specijalizacije te davanje prilika slabije razvijenim područjima u okviru novog VFO-a na kreiranje uspješnih priča. Također, najavila je i simplifikaciju brojnih procesa u novom razdoblju. „Najvažnije je sada odlučiti kako potaknuti hrvatsku industriju u smjerovima koji mogu donijeti pozitivne pomake. Business as usual nije opcija, nego posebno osmišljen pristup prema svakom pojedincu u ovom procesu“, dodao je Todor Milčevski iz Svjetske banke Završne riječi okupljenima je uputio potpredsjednik HGK Tomislav Radoš koji nije skrivao zadovoljstvo stručnim osvrtima na goruće teme za poduzetnike. „Mislim da se možemo složiti kako su naše najizglednije prilike identificirane Strategijom pametne specijalizacije, gdje su definirana prioritetna područja s transformacijskim ciljevima u kojima možemo napredovati te ostvariti izvrsnost. Kako? Ulaganjem u istraživanje, razvoj i inovacije i to suradnjom i povezivanjem u lance kako se to na tržištu samo, i rekli bi prirodno, poslaguje,“ zaključio je Radoš.