Za blagdane ćemo potrošiti pola milijarde kuna više nego prošle godine

**-Prema procjeni HGK blagdanska potrošnja će iznositi oko 15,3 milijarde kuna-** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/21ee55f8b93230978a93256b67f8b88d.webp) „Prema procjeni Hrvatske gospodarske komore blagdanska potrošnja će iznositi oko 15,3 milijarde kuna, što je pola milijarde kuna više nego prošle godine. Porezna reforma i više plaće rezultirali su optimizmom i povećanom potrošnjom građana, a upravo to je temelj rasta u odnosu na 2018.“, istaknula je direktorica Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić. Naglasila je da se i još jedna rekordna turistička sezona također pozitivno reflektirala na opću potrošnju te da Hrvatska posljednjih godina bilježi i rekordnu zaposlenost. „Dodatni doprinos potrošnji dat će i lanjsko povećanje neoporezivoga dijela za božićnice i regres, budući da je sve više poslodavaca svojim radnicima odlučilo isplatiti dodatnu plaću, veće božićnice i bonuse“, izjavila Ravlić, uz napomenu da je do sada pola milijuna građana dobilo trinaestu plaću. Rast optimizma građana osjeća se i u gospodarstvu kroz značajan porast prihoda poduzetnika. Primjerice, promet u maloprodaji je u prvih devet mjeseci ove godine porastao za 3,7 posto. Ravlić je izjavila da sve više raste online prodaja, kako u EU, tako i kod nas, te da su kupci sve informiraniji i kritičniji. Ipak, i dalje zaostajemo za EU po tom pitanju (U Hrvatskoj je, prema podacima Eurostata, u 2018., 27 posto kupaca kupovalo on-line putem, a na razini EU 50 posto). „Zanimljivo je i da se sve više koristi tzv. omnichannel pristup koji kombinira tradicionalnu i online kupovinu, odnosno kupci naruče robu online pa je isprobavaju u fizičkoj trgovini“, pojasnila je Ravlić. Prema istraživanju Nielsena i dalje najčešće kupujemo u tradicionalnim, „kvartovskim“ trgovinama (35 posto), zatim u supermarketima (33 posto) i hipermarketima (19 posto) te diskontima (12 posto). ista studija pokazuje da Hrvati najviše brinu o zdravlju (29 posto), potom o troškovima života (22 posto), a važna im je i ravnoteža između privatnog i poslovnog života (20 posto). „To nam pokazuje da standard građana, unatoč svim problemima, raste“, zaključila je Ravlić. Naglasila je da su udarni dani prosinačke kupovine tradicionalno vikend prije samog Božića, odnosno vremensko razdoblje od 19. prosinca do 24. prosinca. Za blagdane najviše poklanjamo igračke, kozmetiku, obuću i odjeću, tehniku, knjige i delikatesne prehrambene proizvode. Što se blagdanskog stola tiče, njega će, u skladu sa mogućnostima potrošača, krasiti bogatije namirnice kao što su purica, mlinci, svinjetina, janjetina, naresci, kolači i druge slastice.