Zabrana plastike za jednokratnu upotrebu šteti i gospodarstvu i okolišu

**Premda je nova EU regulativa koja zabranjuje uporabu plastičnih predmete za jednokratnu upotrebu, poput pribora za jelo, tanjura i slamki od 2021., izglasana jučer u EU parlamentu, usmjerena na zaštitu okoliša, proizvođači plastike upozoravaju da će zabrana djelovati negativno – i ekološki i gospodarski.** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/738f759895919fff9dfdfc0d0746033f.webp) „Industrija ne podupire ovaj potez. Smatramo da je donesen ishitreno i bez provedene odgovarajuće procjene utjecaja na okoliš. Ovime će se neopravdano zatvoriti brojna radna mjesta, a alternativni proizvodi bit će lošiji za okoliš od postojećih“, istaknula je Gordana Pehnec Pavlović, pomoćnica direktora Sektora za industriju i IT HGK i tajnica Udruženja industrije plastike i gume. Naglasila je da su proizvođači svjesni problema plastičnog otpada, ali poručuje da se on neće riješiti zabranama pojedinih proizvoda, već suradnjom svih dionika i promjenom ponašanja potrošača. „Uz SUP (Single Use Plastics) Direktivu, poruka potrošaču ostaje jednaka – uzmi i baci, umjesto da se, u skladu s EU Strategijom za plastiku i Akcijskim planom za kružno gospodarstvo, radi na vraćanju korisnog otpada natrag u proizvodnju. Industrija plastike u Hrvatskoj, kao i na razini EU, želi biti partner u rješavanju problema otpada, ali ga ne može sama riješiti. Nažalost, trenutno trpimo financijske posljedice neučinkovitog sustava“, zaključila je Pehnec Pavlović. Uz zabranu plastike za jednokratnu uporabu, Direktivom se propisuje da sve države članice EU do 2029. godine moraju omogućiti ponovno prikupljanje 90% upotrijebljenih plastičnih boca, a do 2025. najmanje 25% materijala iz kojeg su te boce izrađene morat će biti prikladno za recikliranje. Do 2030. udio materijala koji se može reciklirati morat će biti barem 30%. “Ovim se dogovorom ujedno daje prednost primjeni načela ‘onečišćivač plaća’. To se osobito odnosi na proizvođače duhana koji će morati preuzeti veću odgovornost. Novi će se režim primjenjivati i na ribolovni pribor kako bi se osiguralo da proizvođači, a ne ribari, snose troškove prikupljanja mreža izgubljenih na moru“, stoji u priopćenju EP-a. Inače, industrija plastike i gume sudjeluje s 5% u strukturi ukupne prerađivačke industrije u Hrvatskoj. Više od 700 tvrtki registriranih u ovoj djelatnosti zapošljava više od 8.200 radnika, a u 2017. ostvarili su ukupne prihode od 5.6 milijardi kuna. U toj je godini uvoz iznosio 953,3 milijuna dolara, dok je izvezeno roba u vrijednosti od 437,1 milijun. Sektor od 2012. godine bilježi kontinuirani rast proizvodnje i pripada među rijetke djelatnosti koje su povećale svoju proizvodnju u odnosu na predratno doba. U 2018. godini proizvodnja je dosegla rekordnih 224.984 tone, što je u odnosu na 1990. povećanje više od 60%. Najvažniji proizvodi domaćih tvrtki plastične su cijevi i spojnice, ambalaža, proizvodi za graditeljstvo te ostali plastični i gumeni proizvodi naodi HGK.