Znatno smanjena vrijednost robnog izvoza i uvoza

**Kako su već najavljivali prvi rezultati o robnoj razmjeni u prvih šest mjeseci, ali i podaci o kretanju BDP-a, u tom je razdoblju došlo do osjetnog smanjivanja vrijednosti robnog izvoza i uvoza Hrvatske.** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/bfbe297b7ac34a76de040d89a92d4607.webp) Takva kretanja bila su rezultat negativnog utjecaja pandemije izazvane širenjem koronavirusa, odnosno globalno otežanog protoka roba te smanjene inozemne i domaće potražnje. Za Hrvatsku su pritom najznačajnija zbivanja na području Europske unije na čije tržište Hrvatska plasira približno 70% svog robnog izvoza, a na razini te integracije je u prvih šest mjeseci ove godine došlo do realnog pada BDP-a od 8,3%, te do realnog pada vrijednosti robnog uvoza od čak 9,7%. Pritom je u Italiji, koja je pojedinačno najveće tržište Hrvatske, došlo do pada BDP-a od 12%, a uvoza od čak 14,1%. Sve to dovelo je u prvih šest mjeseci do pada izvoza od 5,9% na godišnjoj razini te do pada uvoza za 11,3%. Kod izvoza je smanjena vrijednost kod niza proizvoda, a je najviše smanjen izvoz naftnih derivata te motornih vozila i dijelova. S druge strane, snažniji utjecaj na umjereni pad izvoza imalo je povećanje vrijednosti izvoza djelatnosti rudarstva i vađenja, odnosno sirove nafte, a znatnije je povećan i izvoz proizvoda primarnih djelatnosti te brodova i ostalih plovila. Promatrano prema tržištima, najveći pad vrijednosti izvoza zabilježen je prema pet najvećih (**Italija, Njemačka, Slovenija, Austrija, BiH**) te prema **SAD-**u. Pad izvoza prema **Italiji** iznosio je na godišnjoj razini čak **33%**, odnosno **242 milijuna eura**. Među zemljama prema kojima je izvoz povećan isticale su se **Mađarska**, zbog izvoza sirove nafte, te **Luksemburg**, prema kojem je ostvaren iznos brodova. Najveći utjecaj na ukupan pad vrijednosti uvoza imali su isti proizvod kao i kod izvoza; naftni derivati i motorna vozila. Pritom je na uvoz naftnih derivata snažno utjecao pad cijene sirove nafte na globalnoj razini, kao i smanjena domaća potražnja, dok je na uvoz automobila uz pad domaće potražnje znatno utjecao i pad trgovine (smanjeni izvoz) ovom vrstom roba. Za promatrano razdoblje ipak je važno istaknuti da je Hrvatska bila jedna od članica EU u kojima je zabilježen manji pad vrijednosti izvoza. Prema podacima **Eurostata**, koji se lagano razlikuju od podataka **DZS**-a, Hrvatska se po zabilježenom padu nalazila tek na 22. mjestu, daleko od stopa pada preko 20% zabilježenim u **Francuskoj** i **Luksemburgu**. Prvi rezultati DZS-a o robnoj razmjeni u sedam mjeseci pokazuju da je pad izvoza bio nešto izraženiji, oko 7,7%, dok je pad vrijednosti uvoza tek blago povećan na 11,9%. [Pročitajte](https://www.instore.hr/content/issues) arhivu InStore magazina kako bi se informirali o sličnim vijestima. Primajte [prvi](https://email.b2bmedia.org/x/plugin/?pName=subscribe&MIDRID=S7Y1BAAA38&pLang=hr&Z=959582726) najnovije vijesti iz FMCG sektora.