Pratimo li trendove u vinskoj industriji?

**Vinska industrija itekako je važna gospodarska grana u Hrvatskoj. Iako čini oko 1% svjetske proizvodnje, različitost podneblja i klimatskih uvjeta pogoduju raznolikosti vinske ponude.** **Autorica: Gordana Vujević Hećimović** **![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/kelsey-knight-udj2td3wksy-unsplash.webp)** Ni najveće europske vinske sile (Francuska, Italija, Španjolska) ne mogu se mjeriti s našom zemljom u broju klimatskih zona u kojima uspijeva vinova loza. Sve je više malih proizvođača vina koji se fokusiraju na kvalitetu, a dokaz su i brojne nagrade s kojima se vraćaju s različitih natjecanja. Modernizacijom tehnologije i proizvodnih procesa, ulaganjima u brendiranje i nove kanale prodaje te edukacijama zaposlenika naši vinari idu ukorak s novim trendovima na tržištu. Rastu prodaje vina jako pogoduje i vezivanje uz turizam. Enoturizam sve je važnija odrednica razvoja pojedinih destinacija. S jedne strane, poboljšava se turistička ponuda određenog područja, a s druge strane, vinari dobivaju dodatnu promociju i veći broj kupaca. Svjedočimo otvaranju novih vinarija i sve boljoj ponudi vinskih doživljaja – vinskih cesta, posjeta vinogradima, kušaonica vina, muzeja vina, radionica i predavanja o vinima. Vino je oduvijek okupljalo ljude. Uz vino kao “društveno piće”, najčešće se asocira upravo druženje. Visok je udio i onih koji uz vino vežu i različite proslave, uživanje, zabavu, ali i opuštanje – rezultati su to nedavno provedenog istraživanja i kojem smo htjeli saznati neke navike u načinima kupovanja i konzumacije vina. Upravo je taj društveni moment ono što je jako važno ljudima nakon pandemijske krize koja nam je onemogućavala ili smanjivala druženja. Tu je i najveći potencijal enoturizma – uz druženje, uživanje i zabavu na festivalima vina, vinskim feštama, posjetima vinarijama i vinskim podrumima podizati svijest o hrvatskim vinima. Zanimljivo je da trećina konzumenata uz vino veže kulturu, a svaki peti umjetnost. Svjetska vinska industrija povezivala je vina s visokom i avangardnom umjetnošću. I kod nas se sve više pridaje pozornost likovnim rješenjima za etikete i cjelovitom brendiranju vina i vinarija. ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/vipim1.webp) Vinari postaju sve svjesniji važnosti i vizualnog aspekta u prezentaciji vina. Na etiketama se sve češće nalaze i QR kodovi čijim skeniranjem potrošači mogu doživjeti vina i drugim osjetilima (npr. auditivno). ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/vipim2.webp) U različitim aspektima društva jača usmjerenost zdravom načinu života i konzumaciji biološki vrijednih proizvoda, uz povećanje svijesti o potrebi zaštite okoliša. Taj trend nije zaobišao niti vinsku industriju gdje se uočava porast proizvodnje i konzumacije ekološki prihvatljivih vina. Ekološka vina sve češće možemo naći u trgovinama, vinotekama i vinarijama. Ipak, još uvijek mali je udio onih koji ih kupuju. Međutim, više od trećine ne zna odnosno nije sigurno jesu li ili nisu kupili ekološko vino. To ukazuje na potrebu educiranja ljudi o tome što znači ekološki proizvedeno vino i koje su razlike u odnosu na konvencionalno proizvedena vina. ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/vipim3.webp) Tek 14% ispitanika kupilo je u posljednjih nekoliko mjeseci ekološki uzgojeno vino. No, interes ljudi za ekološki proizvedena vina je velik. ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/vipim4.webp) Čak 3 od 4 osobe koje konzumiraju vino, smatraju da je, barem donekle, važno da piju i/ili kupuju ekološki uzgojeno vino. Upravo će veća potražnja kupaca potaknuti proizvođače na zelenije/ekološkije vinogradarstvo. I sami proizvođači vina, bez obzira na to jesu li mali ili veliki, ističu važnost ekološki uzgojenog vina i u skladu s tim, prilagođavaju svoje proizvodne procese Osim toga, od 8. prosinca ove godine, na snagu stupa novi propis koji nalaže da sva vina koja se prodaju u EU navedu potrošačima više informacija o vinu nego što je to bio slučaj do sada. Morat će istaknuti informacije o potencijalnim alergenima i energetskoj vrijednosti kao i sastojcima dodanim tijekom procesa nastanka vina, kao npr. sumporni dioksid, šećer, bojila, kvasac, kiseline, aditivi. Svi vinari morat će se toga pridržavati, jer će se u suprotnom svako izostavljanje ili lažiranje informacija tretirati kao prijevara potrošača. Kako će se mijenjati način informiranja potrošača? Hoće li se na etiketi prikazati svi potrebni podaci ili će se koristiti QR kod putem kojeg ćemo doći do podataka o aditivima i nutritivnim vrijednostima vina? Ubrzo ćemo saznati. Za novi propis, za sada je čulo samo 21% onih koji barem povremeno konzumiraju vino. Međutim, interes za takvim informacijama je velik – 78% konzumenata vina čitalo bi te informacije bilo na boci ili etiketi. ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/vipim5.webp) Nadamo se da će to utjecati i na trenutnu (lošu) situaciju na našem tržištu gdje se, upravo radi nedostatka sustavnih kontrola, uvoze lažno deklarirana vina vrlo niske kvalitete i cijene. Potrošači će na taj način biti sigurniji u to što kupuju i piju, a naši vinari neće imati takvu nelojalnu konkurenciju. O istraživanju: Istraživanje je provela agencija Improve Research & Analytics tijekom listopada 2023. godine metodom online ankete na 502 ispitanika / 468 konzumenata vina starijih od 18 godina. Uzorak je reprezentativan za online populaciju po dobi, spolu i regijama. Autor teksta: Gordana Vujević Hećimović