RAD NEDJELJOM: Balansiranje potreba poslodavaca i prava radnika

**Trgovine će moći raditi samo 16 nedjelja u godini, od čega će se najmanje četiri nedjelje morati odnositi na razdoblje božićnih i uskrsnih blagdana. Ostale nedjelje će se moći birati prema želji vlasnika trgovine.** **Autorica: Dijana Kladar** **![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/evan-wise-1sldcduzacm-unsplash.webp)** Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini objavljen je u Narodnim novinama 24. ožujka 2023. godine. U svrhu prilagodbe, odnosno pripreme gospodarskih subjekata određeno je kako Zakon stupa na snagu 1. srpnja 2023. godine. Ovim zakonom uvode se značajne promjene u radu trgovina, a najznačajnija je smanjenje broja radnih nedjelja. Trgovine će moći raditi samo 16 nedjelja u godini, od čega će se najmanje četiri nedjelje morati odnositi na razdoblje božićnih i uskrsnih blagdana. Ostale nedjelje će se moći birati prema želji vlasnika trgovine. Novi zakon o trgovini važan je korak u modernizaciji Hrvatske i poboljšanju radnih uvjeta u trgovinama. Međutim, ova promjena u radnom vremenu trgovina neće biti laka za sve. Naime, neke se trgovine oslanjaju na rad nedjeljom kako bi ostvarile veći prihod, a smanjenje broja radnih nedjelja može imati negativan utjecaj na njihove poslovne rezultate. Stoga će mnogi vlasnici trgovina morati prilagoditi svoje poslovanje kako bi se prilagodili novom zakonu. No, unatoč tome, ova promjena ima potencijal za poboljšanje kvalitete života zaposlenika u trgovinama. Rad nedjeljom često je predstavljao problem za mnoge radnike koji su bili prisiljeni raditi cijele tjedne, uključujući i vikende. Smanjenje broja radnih nedjelja omogućit će im da imaju više slobodnog vremena i da se odmore. Osim toga, ova će promjena potaknuti potrošače da kupuju svjesnije i da planiraju svoje kupovine unaprijed. Potrošači će morati prilagoditi svoje kupovne navike i možda će se oslanjati više na online kupovinu ili planiranje kupovina unaprijed. Također, smanjenje broja radnih nedjelja omogućit će im da se bolje organiziraju i da imaju više vremena za svoje obitelji i druge aktivnosti. Od zabrane, odnosno ograničenja rada nedjeljom izuzete su trgovine unutar autobusnih i željezničkih kolodvora, aerodroma i luka unutarnje plovidbe, benzinskih pumpi, bolnica, marina, kampova i sl. Nedjeljom bez ograničenja svoje proizvode mogu prodavati i OPG-ovi, i to na tržnicama i sajmovima. Od 7 do 13 sati svake nedjelje dopuštena je i distribucija tiska na kioscima. Trgovci će 16 radnih nedjelja za ovu godinu moći iskoristiti u drugoj polovici godine, nakon što Zakon stupi na snagu, što znači da im se u ukupnu godišnju kvotu neće računati nedjelje koje će odraditi do 1. srpnja. A to, pak, znači da će u ovoj godini zatvorena vrata morati imati ukupno 11 nedjelja, u razdoblju od početka srpnja do kraja prosinca. Što će biti s online prodajom nedjeljom? Prodaja na daljinu podrazumijeva prodaju putem sredstva komunikacije na daljinu za obavljanje djelatnosti trgovine, prodaju robe i usluga, što podrazumijeva nuđenje usluga kao i ostale oblike individualizirane prodaje robe i usluga kupcu (prodaja putem kataloga, TV prodaja, prodaja putem pošte, prodaja putem interneta i sl.). Ovakav način prodaje propisan je kao iznimka od općeg pravila zabrane rada nedjeljom, što znači da online trgovine smiju prodavati svoje proizvode i nedjeljom. Naime, zabrana rada nedjeljom odnosi se samo na prodajne objekte. Međutim, postavlja se pitanje smiju li trgovci, nakon što prodaju proizvode online, iste odmah i poslati kupcima? Sukladno Zakonu, skladište je prodajni objekt (otvoren, natkriven ili zatvoren) namijenjen za smještaj i čuvanje robe te za obavljanje ostalih aktivnosti skladištenja, odnosno prodajni objekt u kojem se obavlja trgovina. Kao prodajni objekti, skladišta su zatvorena nedjeljom. Nedjeljom je stoga dopušteno zaprimiti i obraditi online narudžbu, ako navedeno ne zahtijeva otvaranje prodajnog objekta, međutim naručenu robu nije dopušteno nedjeljom podići u prodajnom objektu, otpremiti iz prodajnog objekta ili izvršiti bilo koju drugu radnju koja bi zahtijevala otvaranje prodajnog objekta (npr. prijevoz robe između prodajnih objekata isporučitelja ili prijenos robe između sudionika u prodajnom lancu). **Plaća za rad nedjeljom** U siječnju ove godine, na snagu su stupile i izmjene Zakona o radu. Jedna od najznačajnijih izmjena svakako je i pravo na povećanu plaću za rad nedjeljom. Zbog omogućavanja radniku dostojanstvene plaće za rad koji obavlja nedjeljom, propisuje se minimalno zakonsko povećanje plaće za takav rad, pri čemu povećanje za svaki sat rada nedjeljom ne može biti manje od 50%. Kada radnik radi nedjeljom, ostvaruje pravo na zakonsko povećanje plaće za rad nedjeljom, bez obzira na to ostvaruje li pravo na povećanje i po nekoj drugoj osnovi (npr. temeljem kolektivnog ugovora). **Nadzor** Nadzor nad radom trgovina obavljaju nadležni tržišni inspektori. Trgovac mora voditi evidenciju radnog vremena za svaku radnu nedjelju tijekom tekuće godine u obliku pisane isprave ili elektroničkog zapisa. Tijekom inspekcijskog nadzora, trgovac nadležnom inspektoru treba omogućiti uvid u evidenciju. Radi provedbe inspekcijskog postupka Ministarstvo financija, Porezna uprava, dužna je nadležnom inspektoru, na njegov zahtjev, dostaviti podatke iz sustava fiskalizacije o radnoj nedjelji trgovca. Zakon uvodi i strože kazne za rad trgovina nedjeljom, a kazne će biti visoke i do 40.000,00 eura. Također, kazne će biti i za one trgovine koje se ne budu pridržavale propisanih radnih sati.