Trgovačke marke – uvjet bez kojeg se ne može

**Jedino moguće objašnjenje za eventualno nepoznavanje težine i složenosti situacije na FMCG tržištu kroz posljednje 3 godine potencijalna je višegodišnja hibernacija. Ako ste bili makar malo budni, ne moramo vam objašnjavati težinu situacije.** **Izvor: GfK Consumer Panel & Services, Hrvatska** **Autor: Ana Popovac** **![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/milk-drinks.webp)** Svaki drugi sudionik GfK Behavior Change istraživanja provedenog potkraj 2022. godine u 15 europskih zemalja izjavio je kako štednja za njega nije izbor, već nužna strategija kako bi mogao spojiti kraj s krajem. Štedjeti moraju gdje god je moguće, pa tako i na osnovnim, svakodnevnim potrebama. U zemljama srednje i istočne Europe njihov je udio još i veći, a u Hrvatskoj se penje na nezavidnih 62%, čime smo odmah iza Slovačke i Češke prema udjelu ozbiljno ugroženih kupovnih navika. Pritom će se nametnuta potreba za štednjom odraziti na sve trgovačke formate, osim na diskontere. Prognoza je najlošija za specijalizirane trgovine i male formate. ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/gfkpl-1.webp) Već je iz ovih dvaju podataka jasno da su trgovačke marke u vremenu pred nama konj za utrku bez kojeg se radije nemojte niti kvalificirati. Nema zemlje CEE regije u kojoj vrijednosni udio trgovačkih marki nije rastao tijekom 2022. u odnosu na 2021. godinu. ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/gfkpl-2.webp) Hrvatska se nalazi u samom vrhu vodećih zemalja kad je u pitanju vrijednosni udio trgovačkih marki. Tijekom 2022. godine 34% ukupne FMCG vrijednosti u Hrvatskoj činili su proizvodi trgovačkih marki, čime smo uz bok zemljama poput Austrije, Njemačke i Mađarske. Rezultati za prva četiri mjeseca 2023. godine pokazuju i dalje visok i stabilan udio trgovačkih marki (YTD April 34%). Pogledamo li i podatke o košaricama koje su iz trovačkih lanaca stigle u hrvatska kućanstva, rezultati za prva četiri mjeseca pokazuju kako 45% svih košarica sadrži trgovačku marku, što je kontinuirani porast (ako usporedimo iste periode) kroz prethodne 4 godine. Očekivano, udio trgovačke marke na hrvatskom tržištu najviši je upravo u diskonterima, gdje doseže visokih 78%. Slijede drogerije, u kojima trgovačke marke čine iznadprosječnih 36% vrijednosnog udjela, dok su u ostalim formatima ispodprosječno zastupljene u ukupnoj FMCG vrijednosti. ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/gfkpl-3.webp) Kada su u pitanju pojedine proizvodne kategorije, vrijednosni udio trgovačkih marki u Hrvatskoj rastao je tijekom 2022. u odnosu na 2021. godinu u svim analiziranim kategorijama. Pritom je najviši i iznadprosječan u kategorijama smrznute hrane (čak 47%), pekarskih proizvoda (44%) te mlijeka i mliječnih proizvoda (42%). Kategorije s najnižim udjelom trovačkih marki su sve tri kategorije pića (alkoholna i bezalkoholna pića i topli napitci) kao i „drogerijske“ kategorije proizvoda za osobnu njegu i kućanstvo. ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/gfkpl-4.webp) ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/gfkpl-5.webp)