Možemo li mjeriti društvenu vrijednost?

**Društveno odgovorno poslovanje, odgovornost prema zajednici, utjecaj na društvo i okoliš, teme su o kojima se sve više promišlja, govori i raspravlja u poslovnoj zajednici. Tvrtke svih veličina u različitim sektorima prepoznaju potrebu (i osjećaju odgovornost) da odgovore na promjenjive socioekonomske i ekološke pritiske.** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/c5ada5a7bfa3d22b1f9895af5c182448.webp) Razlog tome je i Agenda 2030 i njezini ciljevi održivosti čije se ostvarivanje nametnulo kao apsolutni prioritet svih gospodarstava i država svijeta. Ako želimo napredovati, razvijati se i ostati konkurentni na globalnom promjenjivom tržištu, moramo voditi računa o utjecaju poslovanja na društvo. Više nitko ne gleda na biznis kao odvojen od zajednice, čak se sve više napušta i pristup okolišu, društvu i poslovanju kao trima elementima koji se tek dijelom preklapaju. Danas je potpuno jasno da je svako poslovanje, svaka tvrtka važan pokretač svih promjena u društvu i, kao takav, ključan čimbenik, sastavni dio zajednice i društva. Postoji ovdje i drugi važan razlog sve većeg interesa za uključivanjem društvenog utjecaja poslovanja u fokus tvrtki, kao i sve veće potrebe za njegovim komuniciranjem dionicima i javnosti. Radi se o promjenama koje se posljednjih godina ubrzano događaju u investitorskoj zajednici. Društveno odgovorno ulaganje, održivo ulaganje, impact investiranje, smjerovi su kojima se investitori sve više okreću nastojeći maksimizirati pozitivne i minimizirati negativne učinke svojih investicija. Investitori u svoje odluke uključuju važne društvene i okolišne čimbenike kako bi procijenili rizike i povrate, kako financijske tako i društvene. Ovdje posebno mjesto ima IMPACT investiranje, investiranje s ciljem postizanja pozitivnog učinka na društvo i okoliš uz financijsku dobit, pri čemu je pozitivan učinak na ljude i zajednicu apsolutni prioritet kod donošenja odluke o investiciji. Za usporedbu, kod odgovornog investiranja, vodi se računa o mogućim negativnim učincima investiranja i izbjegava ulaganje u proizvode i usluge koji potencijalno mogu činiti štetu u društvu, kao što je npr. proizvodnja oružja, dok održivo investiranje uzima u obzir tzv. ESG faktore, već spomenute okolišne, društvene i faktore upravljanja. Važno je naglasiti da i odgovorno i održivo ulaganje kao prioritet imaju financijsku dobit, dok se što se tiče učinka na društvo vodi računa o tome da se ne čini šteta, tj. da investicija ne generira negativne učinke na društvo. Investiranje s (društvenim) učinkom, s druge strane, upravo traži pozitivan učinak tvrtke na društvo i zajednicu, pri čemu je isto važno dokazati, što znači da je učinak potrebno moći izmjeriti i transparentno prikazati društvenu vrijednost koju tvrtka ostvaruje. Za razliku od financijske vrijednosti koju tvrtka generira, društvenu vrijednost nije tako jednostavno mjeriti. Ipak, postoje alati i smjernice kako to činiti na odgovoran i transparentan način. Što je zapravo društveni učinak, ta društvena vrijednost, i kako se ona dokazuje? ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/c8bcd564b57099f2533c66eb9718816b.webp) Društveni učinak je utjecaj poslovanja na ljude i zajednice koji se događa kao rezultat neke radnje ili nečinjenja, aktivnosti, programa ili politike. Kao nedjeljiv dio društva, svaka organizacija može imati i ima određeni društveni učinak. Kod velikih tvrtki i korporacija ovo se odnosi na ono što one često nazivaju vraćanje zajednici, o čemu izvješćuju u svojim nefinancijskim izvješćima, na društveno odgovorno poslovanje koje komuniciraju svojim dionicima i javnosti. Kod društvenih poduzeća i malih društvenih poduzetnika, ovo je u srži njihovog poslovanja, jasno vidljivo u njihovoj misiji, viziji, u njihovoj poslovnoj strategiji. Možemo reći da su upravo društveni poduzetnici lideri u ostvarivanju pozitivnog učinka u društvu. Društveni učinak (social impact) pokretač je njihovog poslovanja. Krećući od problema u zajednici i nudeći rješenje kroz svoje poslovanje, oni puno brže i efikasnije odgovaraju na nove društvene i tržišne zahtjeve, idući dalje od tek nečinjenja štete i ostvarujući stvarnu mjerljivu vrijednost za društvo. Ovdje dolazimo do druge važne komponente društvenog učinka, a to je mjerljivost. Zašto je ona važna? Nova generacija investitora, tzv. impact investitora, želi uložiti novac za pozitivan društveni i financijski povrat. Dok je financijski povrat relativno jednostavno prikazati, tvrtke koje traže ovakvu investiciju moraju moći izmjeriti i dokazati i povrat investicije na društvo, što se može činiti prilično komplicirano. Neki impact investitori bit će zainteresirani za određeno društveno pitanje ili zemljopisno područje, dok će drugi moći osigurati kapital za raznolike društvene probleme. Kako bi privukli njihovu pažnju i interes i dobili investiciju, društveni poduzetnici moraju i te kako dobro dokazati društvenu vrijednost svojih proizvoda. Na sreću, postoji odličan alat koji im u ovome može pomoći, a to su ciljevi održivog razvoja (SDG), njihovi podciljevi i pokazatelji. S obzirom na širinu i sveobuhvatnost ciljeva, a kako bi ih se dovelo u kontekst društvenog učinka poslovanja, potrebno je koristiti metodologiju teorije promjene uzimajući u obzir nekoliko ključnih pitanja koja se odnose na ljude i zajednice kojima društveni učinak tvrtke donosi traženu vrijednost. Kako se ovdje radi o stvaranju određene željene promjene, od problema do rješenja, potrebno je moći identificirati gdje se ta promjena dogodila, ili će se dogoditi, u kojoj skupini ljudi, o kakvoj se promjeni radi i kolika je odgovornost tvrtke za njezino postizanje. To znači moći izmjeriti koliko su upravo aktivnosti tvrtke pridonijele toj promjeni. Ona može ići npr. u smjeru poboljšanja zapošljavanja, obrazovanja, osposobljavanja; osiguranja egzistencijalnih pitanja vezano za stambeno zbrinjavanje, prihoda, tj. financijsku neovisnost; zdravlja (fizičkog i psihičkog) i blagostanja, uključivosti, tj. povećanoj pripadnosti zajednici (pogotovo kod marginaliziranih skupina), te u smjeru utjecaja na okoliš i njegova očuvanja za dobrobit ljudi. Kada govorimo o ljudima, ciljnim skupinama koje bi trebale imati koristi od ovakve promjene, govorimo o marginaliziranim i ranjivim skupinama, o dugotrajno nezaposlenim osobama, siromašnom stanovništvu, osobama s invaliditetom, ženama, mladima, starijoj populaciji itd. Dakle, osim jasnog identificiranja dionika, tj. onih koji će osjetiti promjenu kao rezultat aktivnosti tvrtke, potrebno je razumjeti tijek stvaranja promjene i prepoznati njezine pozitivne i negativne, te namjerne i nenamjerne učinke. Tvrtka koja uspije odgovoriti na sva ova pitanja, moći će potom objektivno ocijeniti svoj uspjeh, revidirati svoje ciljeve, potvrditi točno postavljene poslovne ciljeve s jedne i promijeniti, prilagoditi svoje poslovanje s druge strane, pa čak i pokrenuti nešto novo u svrhu većeg napretka i uspješnijeg ostvarivanja cilja i željenog društvenog učinka. Teorija promjene na ovaj način, pomoću ciljeva održivog razvoja kao putokaza, okvira za djelovanje, pomaže u donošenju ispravnih poslovnih odluka, kojima će tvrtka potom moći osigurati investicije, razvoj i rast uz značajno stvaranje pozitivnog društvenog učinka. Za velike organizacije svaka, pa i ovakva promjena zahtjeva vrijeme. Manje tvrtke, koje imaju sposobnost brzog reagiranja na promjenjive tržišne zahtjeve, mogle bi biti predvodnici ovakvih promjena da nisu često ograničene resursima, zbog čega za njih potrebno praćenje i izvještavanje o učinku prečesto dovodi u pitanje osiguravanje vlastite financijske održivosti. Dodatno, društveni se poduzetnici suočavaju s još većom potražnjom od strane investitora za informacijama o svojim utjecajima, što ih također može učiniti žrtvama vlastitog uspjeha. Kako bi se odgovorilo na brojne prepreke s kojima se suočavaju društveni poduzetnici te radilo na jačanju poduzetničkog investicijskog ekosustava za ulaganja s društvenim učinkom u Hrvatskoj, početkom godine pokrenut je veliki nacionalni projekt od strane Krapinsko-zagorske županije, Zagorske razvojne agencije, Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije, Feelsgood Capital Partners i Hrvatske udruge poslodavaca koji ima za cilj razviti novi instrument financiranja za ulaganje s društvenim učinkom pod nazivom Business Angels Impact Fund. Ambicija BAIF-a je prikupiti financijska sredstva poslovnih anđela i EAF-a (Europskog anđeoskog fonda, inicijative EIF-a) koji poslovnim anđelima i ostalim neinstitucionalnim ulagačima osigurava kapital u obliku zajedničkih ulaganja u inovativne tvrtke u početnoj, ranoj ili fazi rasta. Stoga, ako želite pokrenuti snažne pozitivne promjene u našem gospodarstvu i društvu i vjerujete u snagu i budućnost društvenog poduzetništva, pridružite nam se i uključite u aktivnosti BAIF-a koje su već uvelike u tijeku. *\*Stavovi autorice nisu nužno stavovi Hrvatske udruge poslodavaca.* Tekst je izašao u [93.](https://www.instore.hr/read/instore-travanj-2021-93-302.html) InStore magazinu.