Ključ u izbjegavanju panike

**Uoči trenutne situacije s korona virusom donosimo intervju sa stručnjakom Antonijem Zrilićem, koji otkriva buduće trendove za *goruću* temu funkcioniranja i daljnjeg rada distribucije i logistike.** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/dddda765fcba6a25333811fd642a5c38.webp) **1\. U trenutku kada se sve zemlje u svijetu bore za zdravlje svojih građana, kompanije/distributeri se bore kako na vrijeme dostaviti svoje proizvode do svojih kupaca. Kako najbolje menadžirati distribuciju?** Ova kriza s korona virusom je možda najviše pogodila sektor transporta i distribucije. distribucija je u ovom trenutku totalno disruptirana i odvija se pod izvanrednim okolnostima. Kao i u svakoj krizi i u ovoj postoji nekoliko faza i za svaku fazu će postojati različit odgovor o tome kako dostaviti proizvode. Najteže će biti u ovoj prvoj fazi kada vlade i krizni stožeri pokušavaju zaustaviti širenje virusa i istovremeno osigurati pravodobnu distribuciju robe. Isto tako nije svejedno da li se radi o osnovnim živežnim namirnicama ili o nekoj drugoj industrijskoj robi. Svakako će grana i osnovne namirnice imati prednost. Potrebno je osnovati svojevrsni krizni stožer u svakoj kompaniji koja je pogođena ovom krizom te: 1) pratiti što se događa preko sredstava javnog informiranja, 2) uspostaviti komunikaciju s organizacijama i udrugama iz branše koji trenutno pozorno prate situaciju. Tako na primjer Udruga prometa koja djeluje pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca svakodnevno šalje svježe obavijesti o stanju te preporuke za svoje članove bez obzira da li se radi o radnom danu ili vikendu. 3) komunicirati sa svojim partnerima (kupcima, dobavljačima i prijevoznicima) kako ne bi dolazilo do konfuzije i kako bi se koordinirale akcije. Na primjer, u jeku krize u Italiji neki dobavljači su se ponašali prirodno i slali svoje kamione kupcima ne komuniciravši s njima i tako prouzročili konfuziju i konflikte kod onih koji su ih trebali istovariti. To se može spriječiti tako da se bolje komunicira i provedu planirane mjere opreza. Naravno da će najviše trpjeti vozači i oni koji su na prvoj liniji (zbog čekanja na granicama, neizvjesnosti isl). **2\. Zbog velike potražnje, pojavljuje se veliki problem sa zalihama. Po vama vas koja je ključna strategija što kompanija treba sprovesti u vrijeme krize?** Ovdje generalno možemo govoriti o dva glavna i možda konfliktna problema sa zalihama. Prvi i sada najvažniji je kako osigurati dovoljne zalihe osnovnih namirnica za neizvjestan period koji ljudi moraju provesti u izolaciji. Tu je naglasak na neizvjesnosti koliko će dugo trajati ova situacija i karantena po pojedinim gradovima i zemljama. Nitko ne može imati neograničene zalihe i u tome treba biti realan. Treba napraviti realnu procjenu koliko bi mogla trajati ova kriza i na osnovu toga donijeti odluke. Međutim, tu se opet vraćamo na prethodnu premisu da je distribucija otežana i nabava novih zaliha je upitna i treba se što je više moguće okrenuti se lokalnoj nabavi i distribuciji. Drugi problem je zapravo pouka iz ove cijele situacije da u dobra vremena treba pametno upravljati sa zalihama i držati samo potrebne zalihe, a ne gomilati ih jer nam je u vremenima krize najvažnija gotovina i likvidnost. Zato sam rekao da su ova dva problema konfliktna jer za neku robu moramo imati osiguranu opskrbu i zalihe kako bi ublažili rizike koji se pojave u ova vremena. S druge strane te iste zalihe, ako nisu u funkciji jer to nije životno potrebna roba i ako nam apsorbiraju prijeko potrebnu gotovinu za nabavu onoga što je hitno važno kao na primjer za plaće radnicima, onda su te zalihe teret. **3\. Smatrate li da poslije poboljšanje situacije s korona virusom, nastupa kriza u ponudi i potražnji proizvoda? Kako se jedna država treba nositi s ovim, uskoro i globalnim problemom?** Nitko ne zna kako će situacija s poslovanjem izgledati nakon ove krize. Za razliku od prethodne recesije koja je imala jedan prijelomni trenutak, ali se postepeno prelijevala iz države u državu i iz sektora u sektor, sada su svi sektori i sve države pogođene skoro istovremeno. To je kao da resetirate program ili igru na tvorničke postavke i gradite sve ponovo, ali s iskustvom iz prethodnih igara - sve je otvoreno. Kakva će ponuda i potražnja biti velika je lutrija. Nakon ovakvih globalnih poremećaja mijenjaju se navike ljudi, način rada i života, tehnologije i metode poslovanja. Jedino je sigurno da neće biti kao prije. Naravno da će neke stvari uvijek ostati bitne, kao što su osnovne namirnice i potrepštine, ali će se možda promijeniti način na koji se one naručuju, distribuiraju ili troše. U svakoj krizi je potražnja za osnovnim namirnicama stabilna kao i za luksuznu robu – jer neki ljudi neće biti pogođeni na isti način. Međutim potražnja za robom kao što je namještaj, građevinski materijal ili konzumna elektronika vjerojatno neće biti prevelika u prvo vrijeme – sigurno ne kao prije ove krize. Sljedeća promjena koja će se vjerojatno dogodit će biti na strani ponude. Naime, već su trendovi globalizacije bili zaustavljeni prethodnom recesijom i pojavom ogromnog srednjeg sloja u Kini koji je povećao potražnju za robom koja se proizvodi u Kini i tako se smanjio kapacitet za izvoz. S druge strane ova je kriza pokazala ranjivost koncepta globalne nabave jer je nabava robe iz Kine bila skoro pa onemogućena. Dakle, mislim da će biti jak trend za back-sourcing proizvodnje na Zapad. Kombinacija jačanja lokal patriotizma s povećanim brojem raspoložive radne snage koja će zbog krize ostati bez posla mogla bi biti okidač za vraćanje neke strateška, i manje strateške robe u Europu i Ameriku. **4\. Vaš savjet/komentar do svih kompanija u regiji... (što bi željeli poručiti kompanijama. Slobodno navedite i nešto što možda nisam vas pitala, a htjeli ste nadodati)** Moj savjet je da se najprije izbjegava panika što je najvažnije jer panika i strah paralizira ljude. Drugi korak je da se napravi procjena situacije i utjecaja na pojedinu kompaniju hladne glave. Sljedeće je da se definiraju svi mogući scenariji (od najboljeg do najcrnjeg) i tu treba biti što je moguće realniji. Zatim je potrebno definirati mjere za svaki od pojedinih scenarija i „trigerima“ koji ih pokreću. I na kraju zadržati određeni nivo aktivnosti jer se tako izbjegava apatija i razmišljanje o najcrnjim situacijama kod zaposlenika. **Antonio Zrilić**je međunarodni stručnjak za **Supply Chain Management** te osnivač boutique konzalting tvrtke **Logiko d.o.o.** Renomirani je konzultant koji je savjetovao mnoge kompanije, menadžere i poduzetnike te za njihove potrebe osmislio i proveo mnogobrojne projekte vezane uz optimizaciju procesa, smanjenje troškova i razvoja menadžmenta u nabavi, logistici i proizvodnji. Prema riječima klijenata: "...bio je motor za pokretanje promjena"; "vratio nam je vjeru u to da možemo ostvariti velike i značajne promjene"; "napravio kvantni skok u produktivnosti i efikasnosti"; "dramatično nam je unaprijedio cash-flow...". Ekspert je za optimizaciju operativnih procesa (logistike, nabave i proizvodnje) te posjeduje višegodišnje iskustvo na području razvoja menadžmenta. Autor je knjiga Optimizacija zaliha u 6 koraka i Logistika brzinom svjetlosti te je suradnik više stručnih časopisa i publikacija (InStore magazin, Lider, Business.hr, Eukonomist, Poduzetnik, Poslovni savjetnik, Progressive, Infotrend...).