Delicije naših djedova i baka u kojima uživamo i ovih blagdana

**Zbog silne užurbanosti u životu ponekad nam se čini da smo nedavno raskitili prošlogodišnje božićno drvce, a evo, još jedna godina je pri kraju Kako bismo shvatili zašto već na početku prosinca započinjemo s pripremama i osjećamo neku, ponekad neobjašnjivu radost, valja malo zaviriti u prošlost.** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/34de6d77f2ff417a47555c9329afd66b.webp) Ona je utkana u sve nas, iako toga ponekad nismo svjesni. Božićni i novogodišnji blagdani nezamislivi su bez bogatog blagdanskog stola, gdje se svatko trudi pripremiti nešto posebno, ali i tradicionalno. Brojni običaji iz vremena naših baka i djedova preživjeli su, doduše u nešto drugačije obliku, sve do danas. Blagdanski stol oduvijek predstavlja simbol okupljanja obitelji, pomno se osmišljava meni koji će biti serviran, a iz ladica se vadi fini porculanski servis, kristalne čaše i pribor za jelo s potpisom, a sve to se s puno pažnje postavlja i ukrašava stol za objed. Nekada, kao i danas, najviše se spravljalo na Badnjak. Daleko od raskošne rasvjete, šarenih lampica, kuglica i skupocjenih darova pripremale su se domaće kobasice. Pekao se kolač od rogača jer je bio najjeftiniji, a ispekao se i domaći kruh – slatka pogača u koju su se stavljale grožđice. Za badnje jutro u nekim je dijelovima Hrvatske običaj bio piti mednu rakiju i jesti posna jela, a tek kasnije je nastupila gozba. Božićno jutro uvijek je započinjalo čestitkama, topotom malih nožica koje jure prema boru ne bi li što prije otpakirali šuškave poklone i otkrili što je Djedica donio. Za obilan i bogat doručak u Hrvatskoj se tradicionalno jela pečenica s hrenom, hladetina, domaće kobasice, pršut i sir, slanina, sve ovisno o tome kojim specijalitetima taj kraj obiluje. Žene su već nekoliko dana prije pomno planirale i pripremale božićni jelovnik, a svečani ručak okupljao je za stolom cijelu obitelj. Nije se štedjelo ni na čemu, pa je tako za Božićni stol bio najraskošniji u godini: jela se juha, pečenke s povrćem, sarma, kisela repa, brojna peciva i pogače, kolači od sira, rogača i svega onoga što su domaćice imale kod kuće. Za Novu godinu blagdanski je stol bio prepun kaloričnih jela kao što su sarma, odojak, pečena purica s mlincima, domaće kobasice, vinski gulaš ali i slastice poput orehnjače, fritula, suhih kolača svih vrsta i oblika, a pio se šampanjac. Nova je godina uvijek bila novi početak i prilika da zagrlimo i izljubimo sve drage ljude oko sebe. Neke se stvari s godinama mijenjaju, nove generacije u blagdanske običaje unose nešto svoje i moderno, ali ono što se ne mijenja je druženje i nazdravljanje budućnosti. Čestitamo blagdane i veselimo se novoj godini uz punu čašu omiljenog pića, jer svi dobro znamo da se vodom ne nazdravlja. A kada takve blagdanske zabave uz jelo i piće potraju, ne bi bilo loše da uz sebe imate i Enterosgel. Kako on svim generacijama osigurava bezbrižne blagdane, provjerite na www.enterosgel.hr