Hrvati mijenjaju navike - Mediteranska prehrana u fokusu

**Trendovi i potrošnja ribe u Hrvatskoj i u EU upućuju na sve veće promjene u prehrambenim navikama i rastuću svijest o zdravlju.** **![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/fisherija-6748.webp)** „Povećanje svijesti o zdravstvenim prednostima konzumacije ribe, sve veća popularnost mediteranske prehrane te rastuća potražnja za održivim proizvodima ključni su faktori koji pokreću ovaj pozitivan trend.“ kazao je Lee Pleše, category manager Bosnić d.o.o. kompanije, dio ORKA Grupe. Pleše dodaje i da je sa povećanjem količine uzgojene ribe i njenoj sve većoj dostupnosti uopće, riba postala financijski prihvatljivija i dostupnija za kućni budžet. Jedan od najvažnijih globalnih trendova u potrošnji ribe jest rast svijesti o zdravlju. Ljudi sve više prepoznaju zdravstvene prednosti konzumacije ribe, kao što su visok sadržaj omega-3 masnih kiselina, proteina i drugih esencijalnih hranjivih tvari. Ovo je dovelo do porasta potražnje za ribom i morskim plodovima, posebno među mlađim generacijama koje su svjesne važnosti zdrave prehrane. Potrošačima sve važnija postaje i održivost, a u ORKA Grupi ističu da su certifikati poput MSC (Marine Stewardship Council) ili ASC (Aquaculture Stewardship Council) sve traženiji na tržištu. „Naš cilj je osigurati da svaki naš kupac zna točno porijeklo i način uzgoja ili ulova proizvoda koje konzumira“ zaključuje Pleše. Raste i postotak pripreme ribe kod kuće. „Sve više ljudi traži savjete i recepte za pripremu ribe kod kuće, što je sjajna prilika za trgovce da promoviraju ribu kao zdrav i ukusan izbor. Kupci sve više traže kvalitetne namirnice za obiteljsku prehranu“, tvrde iz ORKA-e Kombinacija različitih kulinarskih tradicija također dobiva na popularnosti. Fusion jela poput sushi burritos, Thai-style fish tacos i surf and turf postaju trend među mlađim generacijama. ORKA Grupa predvodi ovaj trend otvaranjem specijaliziranih prodavaonica delikatesnih plodova mora Fisherija i mesnica the meat, promovirajući inovativna jela koja kombiniraju morske plodove s mesom. 'Sea-to-table' iskustva također postaju sve traženija, jer potrošači žele znati odakle dolazi njihova riba i kako je ulovljena. O uzletu u konzumaciji ribe u Hrvatskoj svjedoče i posljednji dostupni podaci Eurostata iz 2021. koji kažu da prosječni Hrvat pojede 20,8 kilograma ribe godišnje. Porast je to u odnosu na ranije godine kada je taj podatak iznosio 18,5 kilograma po osobi. U EU, potrošačke navike također se mijenjaju. Prema podacima Eurostata, potrošnja ribe u EU pokazuje blagi rast tijekom godina, s prosječnih 22 kg po osobi 2015. na 24 kg po osobi godišnje. Potrošnja znatno varira među zemljama članicama, pa tako Portugal predvodi s visokih 59 kg po stanovniku godišnje, dok je najniža potrošnja u Češkoj sa samo 6 kg po osobi godišnje. Ljeto 2024. godine donosi očekivano povećanje potražnje za svježom i smrznutom ribom, predviđaju u ORKA Grupi. Naglašavaju da je to posebno izraženo u turističkim destinacijama gdje restorani bilježe pojačanu potražnju za popularnim vrstama ribe poput orade, brancina i plave ribe. Riba i morski plodovi oduvijek su bili važan dio prehrane u mediteranskim zemljama, uključujući Hrvatsku. Kombinacija različitih kulinarskih tradicija i rastuća potražnja za održivim proizvodima pokazuju da je budućnost ribarstva svijetla, uz uvjet da se nastavi ulagati u održivost i inovacije.