Lidl zauzeo oko 3% srpskog tržišta

**Kao što je bilo i očekivano, Lidl je dolaskom u Srbiju prije dva mjeseca uzdrmao tržište maloprodaje, otrgnuvši u prvom momentu od najvećih trgovačkih lanaca u zemlji od tri do četiri posto sudjelovanja.** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/a2f2ce2b1dc6ba67eae56692a2ce505b.webp) Procjene Komisije za zaštitu konkurencije koja je napravila opsežno istraživanje tržišta maloprodaje bile su proljetos da će Lidl vrlo brzo zauzeti od pet do sedam posto tržišta i tako smanjiti sudjelovanje vodećih lanaca Delhaize, koji je 2016. gledajući prihode imao sudejlovanjeod 21 posto i Mercatora (u čijem su sastavu IDEA i Roda), koji je imao 16 posto. Nezavisni stručnjaci i ekonomisti tvrdili su kada je Lidl došao, da bi lider maloprodaje u Nemačkoj poslije godinu ili dvije u Srbiji mogao napredovati i mnogo više od toga i zauzeti od 10 do 15 posto tržišta, dok su neke druge analize pokazale da je Lidl u drugim zemljama u kojima posluje najčešće do 10 posto tržišta dolazio nakon 10 godina poslovanja. Lidl je očigledno odličnom strategijom za naše tržište – niska cijena, prije svega – uspio da privuči u kratkom roku mnoge potrošače u Srbiji. Dobra stvar za potrošače je i to što su i drugi odgovorili sličnom mjerom, spuštanjem cijena. Na to prvo podsjeća i Saša Đogović iz Instituta za tržišna istraživanja, koji kaže da je spuštanje cijena bilo prvo što su uradili neka tržišta kada je Lidl počeo raditi. – Lidl je počeo cjenovno parirati, očigledno je da je njemački lanac dobro proučio srpsko tržište prije nego što je došao. Fokus su stavili na nisku cijenu, a sve ostalo uključujući odnos kvalitete – cijene su im sporedne stvari – kaže Đogović za Danas. Zbog niske kupovne moći građana Srbije, kako kaže, niska cijena je ovom lancu i najjača karika s kojom lako mogu parirati svim ostalim konkurentima. Međutim, ukupno 19 trgovina Lidla u 14 gradova ne može u velikoj mjeri pokvariti poslovanje najvećim igračima. Otrgnut će im dio prihoda svakako, ali ih neće zatvoriti. Zbog toga mogu strahovati samo male, kvartovske trgovine, a takvih je u Srbiji gotovo 80 posto. – Ukrupnjavanje je nešto što je nemizbježno, jer je tako svuda u svijetu. Ne samo Lidl, već svi maloprodajni lanci ugrožavaju male trgovine. I to je nešto što se ne može promijeniti. Svuda dolazi do ukrupnjavanja kapitala, tako da će male trgovine ako žele preživjeti morati izabrati drugačiji asortiman – napominje Đogović. Male trgovine morat će, ističe Đogović, ili se specijalizirati ili se odlučiti da imaju robu domaćih proizvođača koja se ne može naći u drugim velikim trgovinama. Predsjednik Nacionalne asocijacije potrošača Srbije Goran Papović kaže da je dobra stvar za potrošače u Srbiji što su dolaskom Lidla cijene snižene. „U svim zemljama u kojima Lidl posluje došlo je do toga da su i ostali lanci spustili cijene u prosjeku za 20 posto, što je dobro za potrošače", ističe Goran Papović. Naravno, s druge strane ima i zamjerki, a jedna od glavnih je, kako kaže, odnos domaćih proizvođača na rafovima u ovim trgovinama u odnosu na ostale. „Mislim da treba vidjeti koliko je domaćih dobavljača i naročito kada se radi o voću i povrću", napominje Papović. Trenutno, prema podacima istraživanja KZK, u Srbiji dominiraju Delhaize i Mercator, a deset najvećih lanaca u Srbiji (ne računajući Lidl) zauzima 55 posto u ukupnom prometu, dok svi ostali sudionici pojedinačno imaju manje od jedan posto tržišta. Prema podatcima iz 2016, treći sudionik po veličini na tržištu Srbije bio je DIS sa 3,56 posto sudjelovanja, potom Aman i Univerexport sa 3,48, odnosno 3,20 posto. U prvih deset su i Gomex s više od dva posto i Metro, Quattro, PerSu i Vero, koji svi imaju manje od dva posto sudjelovanja. Evidentno je da iz godine u godinu najveći lanci gube udio u tržištu, dok je primjetan rast kod manjih lanaca poput Amana i Arome u Beogradu, PerSua u Vojvodini ili Europroma i Fortuna marketa u zapadnoj Srbiji. (Izvor: [SEEbiz](http://www.seebiz.eu/lidl-zauzeo-oko-3-srpskog-trzista/ar-186441/) / Danas.rs)