Blagi pad vrijednosti robne razmjene EU

**Robnu razmjenu EU s ostatkom svijeta u ovoj godini bit će zanimljivo pratiti zbog utjecaja pandemije izazvane koronavirusom na njezino kretanje, ali i zbog utjecaja smanjivanja te robne razmjene na očekivani pad globalnog BDP-a.** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/7beaec1cb004259b97c651572f9a7eda.webp) Jučer objavljeni podaci za prva dva mjeseca ove godine još nisu otkrili izraženije negativne trendove, već samo njihove naznake. Točnije, ukupan je izvoz EU povećan na godišnjoj razini niskih 0,7%, dok je vrijednost uvoza smanjena za 1,6%. Pritom je najveći pad vrijednosti izvoza od 5,5 milijardi eura, promatrano među najvećim vanjskotrgovinskim partnerima, zabilježen prema Ujedinjenom Kraljevstvu, i to kao posljedica narušavanja vanjskotrgovinskih odnosa uoči, a onda i nakon izlaska te zemlje iz Europske unije. Vrijednost izvoza izraženije je smanjena i prema Kini, ali je najveći dio tog pada ostvaren u siječnju, u kojem još nije bilo većih utjecaja širenja virusa na usporavanje robne razmjene, pa je ukupan pad teško objasniti utjecajem pandemije. S druge strane, kada se promatra struktura izvoza i uvoza po vrstama proizvoda, najveće su stope pada zabilježene kod izvoza i uvoza energije, odnosno energenata, što je dijelom posljedica pada njihovih cijena na globalnom tržištu, a dijelom smanjene potražnje zbog toplije zime. Energenti su, zbog relativno niskogudjela u strukturi izvoza (oko 5%), nešto manje utjecali na njegovo kretanje, ali su imali najveći utjecaj na pad ukupne vrijednosti uvoza. Vrijednost njihova uvoza smanjena je u prva dva mjeseca na godišnjoj razini za 4,3 milijarde eura, a ukupnog uvoza za 5,0 milijardi eura. Utjecaj pada cijene energenata bio je vidljiv i u strukturi uvoza po zemljama jer je najveći pad vrijednosti uvoza od čak 3,5 milijardi eura zabilježen kod uvoza iz Rusije, a znatan pad zabilježen je i kod Norveške koja je također velik dobavljač energenata za EU tržište. Pritom treba napomenuti da je u prva dva mjeseca zabilježen tek manji pad prosječne cijene sirove nafte na godišnjoj razini od približno 3%, ali je cijena prirodnog plina zbog niske potražnje u odnosu na ponudu bila oko 50% niža nego u istom razdoblju prethodne godine. Uvoz iz Kine, najvećeg izvoznika na EU tržište, smanjen je tijekom prva dva mjeseca 2,1%, odnosno za 1,3 milijarde eura, pri čemu je u siječnju zabilježen rast uvoza od oko 3,0%, a u veljači znatniji pad od oko 8,2%.Takav se trend pretežno može pripisati utjecaju širenja virusa u Kini na smanjeni uvoz iz te zemlje. Naravno, i tijekom prva dva mjeseca i tijekom narednih mjeseci znatan će utjecaj na nominalnu vrijednost robne razmjene EU imati, osim globalnih cijena, i tečaj eura prema dolaru i ostalim važnijim globalnim valutama. Tijekom prva dva mjeseca nastavljen je pad vrijednosti eura, što je utjecalo na nominalni rast dijela robne razmjene koji se ostvaruje u drugim valutama, a izražava u eurima. Pritom je pad prosječnog tečaja eura prema američkom dolaru na godišnjoj razini iznosio 3,3%, a oko 35% Extra-EU izvoza i oko 55% uvoza realizira se u dolarima. [Pročitajte](https://www.instore.hr/content/issues) arhivu InStore magazina kako bi se informirali o sličnim vijestima. Primajte [prvi](https://marketing-summit.us18.list-manage.com/subscribe/post?u=598090b8d5ec4744954a61497&id=3b4cc4b2cb) najnovije vijesti iz FMCG sektora.