Cijene hrane naglo porasle u kolovozu - FAO

**Cijene hrane naglo su porasle u kolovozu, prvi puta ovoga ljeta, potaknute snažnim poskupljenjem šećera, biljnih ulja i nekih žitarica, izvijestila je u četvrtak agencija Ujedinjenih naroda za hranu FAO.** ![](https://cdn.zefir.quest/mops/5-280/a59cf0d8ec8d27df799f22a0fdb867d1.webp) FAO-ov indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda porastao je u kolovozu za 3,9 bodova u odnosu na revidiranu vrijednost u srpnju na prosječna 127,4 boda. U odnosu na prošlogodišnji kolovoz cijene su više 30 posto. Najviše je u prošlom mjesecu poskupio šećer, gotovo 10 posto u odnosu na srpanj, zbog mraza u najvećem svjetskom izvozniku Brazilu koji je oštetio urod šećerne trske. Zabrinutost zbog poskupljenja donekle su ublažili dobri izgledi proizvodnje u Indiji i EU, napominje FAO. Snažno su porasle i cijene biljnih ulja, za 6,7 posto, odražavajući poskupljenje palminog ulja zbog slabije proizvodnje i potencijalnog pada zaliha u Maleziji, ali suncokretovog i ulja uljane repice. Indeks cijena žitarica FAO-a u kolovozu je porastao za 3,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, predvođen 8,8-postotnim poskupljenjem pšenice zbog očekivanja slabije žetve u nekoliko velikih izvoznika. U gotovo istom je postotku poskupio i ječam. Cijene kukuruza pale su pak 0,9 posto zbog poboljšanih izgleda za proizvodnju u Argentini, Europskoj uniji i Ukrajini koji su nadjačali pogoršane izglede u Brazilu u SAD-u. Meso je u kolovozu tek blago poskupjelo, budući da je pad cijena svinjetine zbog smanjenog kineskog uvoza i slabe unutarnje potražnje u Europi ublažio efekt viših cijena govedine, ovčetine i mesa peradi, poduprtih snažnom potražnjom u istočnoj Aziji i na Bliskom istoku. Cijene mlijeka i mliječnih proizvoda bile su gotovo nepromijenjene u odnosu na srpanj, budući da je poskupljenje maslaca i sira neutraliziralo pojeftinjene mlijeka u prahu zbog slabe uvozne potražnje i većeg izvoza iz Oceanije. **Suša naškodila žitaricama** U odvojenom izvješću o tržištima žitarica FAO je snizio procjenu proizvodnje žitarica u ovoj godini, za jedan posto, na 2,788 milijardi tona, što bi značilo da bi trebala biti veća za 0,7 posto nego u 2020. Glavni su razlozi suša i nepovoljne vremenske prilike u velikim proizvođačima SAD-u, Kanadi, Kazahstanu i Rusiji, a procjena zrcali očekivani pad proizvodnje pšenice. Proizvodnja žitarica koje se koriste u prehrani ljudi i životinja, poput kukuruza, trebala bi porasti 1,3 posto, na 1,499 milijardi tona, unatoč očekivanom padu u Brazilu. Proizvodnja riže porast će 0,9 posto i dosegnuti najvišu razinu otkada je FAO počeo objavljivati podatke, od 519 milijuna tona, zahvaljujući rekordnom urodu u Vijetnamu. Potrošnja žitarica trebala bi u sezoni 2021/2022. porasti 1,4 posto, na 2,8 milijardi tona, poduprta većom potrošnjom u prehrani ljudi i pojačanom potražnjom za stočnom hranom, izračunali su u FAO-u. Snizili su procjenu zaliha žitarica na kraju sezone, na 809 milijuna tona, što bi značilo da bi pale za 0,9 posto u odnosu na njezin početak.